060410 Jugend Jugendarbeitslosigkeit Spanien

Prema podacima Europskog ureda za statistiku, stopa nezaposlenosti u Španjolskoj iznosi 20 posto. Stopa nezaposlenosti kod mladih je dvostruko viša i iznosi zabrinjavajućih 42 posto. Te su vrijednosti gotovo dvostruko više od europskog prosjeka. Nezaposlenima, pogotovo mlađima, ne preostaje ništa drugo nego prihaćanje slabije plaćenih zaposlenja bez perspektive za sklapanje dugoročnijih ugovora.

Mlad, sposoban i nezaposlen

Napeta situacija može se osjetiti ispred svakog ureda za zapošljavanje. Utorak je, rano ujutro ispred jednog takvog ureda u sjevernom Madridu. Još uvijek je mrak i poprilično je hladno no usprkos tomu se ispred oveće zgrade okupilo mnoštvo koje strpljivo čeka da se otvore ulazna vrata ureda. Enrique je ustao vrlo rano samo da bi se dokopao što boljeg mjesta u redu. "Ja sam tehničar za komunikacijske uređaje, radio sam u jednom poduzeću kojeg je progutalo jedno veće, moje radno mjesto je postalo suvišno i tako sam se našao na cesti. Radio sam na jednom vremenski ograničenom projektu kojeg se u svakom trenutku moglo ukinuti", objašnjava kako se našao u ovoj situaciji.

U situaciji u kakvoj se nalazi Enrique nalaze se i mnogi mladi u Španjolskoj koji su dosad, ako su i došli do ikakvog posla, radili na određeno vrijeme. A njihov broj se posljednjih godina drastično povećao. Od onih između 20 i 24 godine starosti svaki drugi radi na određeno vrijeme, kod onih mlađih je postotak još viši. Kod starijih građana postotak onih koji rade na određeno vrijeme je osjetno niži te iznosi oko 25 posto. Enrique je donadavno pripadao takozvanim "Mil Euronerosima", dakle onim zaposlenima koji zarađuju tisuću eura mjesečno. Sada ne zarađuje ništa nego stoji u redu pred uredom za zapošljavanje ali svoju situaciju još uvijek ne smatra dramatičnom: "Što da kažem, mlad sam i još nemam obitelj koju moram prehraniti, dosad je to nekako funkcioniralo. Stan dijelim s cimerom a nemam ni nikakvih kredita".

Sustav na rubu kolapsa

Mlade s ugovorima na određeno vrijeme kriza posebno teško pogađa. Jer za stalno zaposlene, tvrtke u slučaju otkaza isplaćuju visoke otpremnine dok kod onih na određeno vrijeme to nije slučaj. Zato ni ne čudi da su tri četvrtine svih novih nezaposlenih upravo oni zaposleni kojima jednostavno nije produljen ugovor. Ovakva praksa je, između ostalog, uzrokovala i stopu nezaposlenosti među mlađima od 25 godina koja je s preko 40 posto daleko najviša unutar Europske unije.

U međuvremenu je i ured za zapošljavanje otvorio svoja vrata, oni koji su dosad čekali u redu uzimaju markice s rednim brojem.

Uredi za zapošljavanje čine što je u njihovoj moći, kaže Isabel Torrente, šefica ureda za zapošljavanje za provinciju Madrid. U tu svrhu je, kako kaže, povećan i broj savjetnika. "Mi smo broj zaposlenih u uredima povećali na maksimalan mogući broj. Posljednje dvije godine po 2.000 novih savjetnika godišnje".

Unatoč tomu: tko nije stajao u redu skroz naprijed odlazi kući praznih ruku. Ured dnevno podijeli samo stotinjak markica s kojima je moguće doći do savjetnika. Sustav zbog ogromnog broja nezaposlenih, kako kaže Torrente, stoji pred kolapsom: "To je istina. Što da drugo kažem?

Enrique se domogao markice i unatoč tomu što to mu to ne jamči ništa, nije izgubio nadu da će uskoro pronaći novo radno mjesto: "Mlad sam i dobro obrazovan, postoje barem nekakvi izgledi, iako stanje na tržištu rada baš nije ružičasto"

Pročitajte na sljedećoj stranici: Praktikanti besplatna radna snaga

Praktikanti - besplatna radna snaga

I upravo stoga u posljednje vrijeme raste broj praktikantskih mjesta u gospodarstvu a isto tako se povećava broj onih koji traže stipendije za inozemstvo. Vrijedi mišljenje, ako već ne mogu dobiti stalni posao da barem nekako budem dio radnog svijeta ili da se barem dalje usvršavam. Mnogi se nadaju da bi se slabo ili gotovo nikako plaćeno praktikantsko mjesto moglo pretvoriti u nešto više. No mnogi poslodavci to besramno iskorištavaju i normalna radna mjesta jednostavno popunjavaju dobro obrazovanim ali i besplatnim praktikantima.

Alternativa, odlazak u inozemstvo uz pomoć neke od europskih stipendija je još omiljenija. Zbog jake konkurencije su pooštreni i kriteriji za njihovu dodjleu. Samo mali broj sretnika se uspije domoći financijske pomoći za izobrazbu u inozemstvu. Enrique zasad ne razmišlja o ovoj opciji. On isto tako ne planira učiniti ono što su proteklih desetljeća učinili mnogi njegovi sunarodnjaci: otići na sjever i tamo potražiti posao: "Trenutno o tomu ne razmišljam, no tko zna? Možda u Europi, možda negdje drugdje, hoće li do toga zaista doći, nisam siguran"

Autor: Reinhard Spiegelhauer/Nenad Kreizer

Odg. ur.: Snježana Kobešćak