1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Kako do jeftinije zaštite izuma

U Europskoj uniji prijavljivanje patenta prosječno stoji oko 20 tisuća eura. To bi Europska komisija htjela promijeniti, jer skupoća patenata šteti konkurentnosti europske industrije.

default

Izumitelj mobilnog telefona Martin Cooper 3. travnja 1973. godine.

Tko prijavi neki patent svoj izum štiti na određeno vrijeme, kako bi imao ekskluzivno pravo korištenja. Ali, izumitelj mora patentnoj ustanovi otkriti sve pojedinosti svoga izuma, kako bi izum mogao poslužiti za daljnji razvitak. Prijava patenta je, međutim, skupa.

Jürgen Thumann je predsjednik Saveza njemačke industrije i sam poduzetnik. Njegovom koncernu pripada tvrtka Westfalia, kojoj je svojedobno uspio važan izum: savitljivo metalno crijevo za vođenje plina pod visokim tlakom, koje je najprije našlo primjenu kod teretnih automobila. Tvrtka je patentirala taj izum, što je bila skupa investicija:

«Mogu vam reći, ako želite imati patent u više od 50 zemalja, onda to vrlo brzo može stajati više stotina tisuća eura. To je jako puno novca.»

U Europi prijava patenta stoji do 11 puta više nego u Sjedinjenim Državama i do 13 puta više nego u Japanu. Uz visoke troškove tu su još i birokratske prepreke. U Münchenu, istina, postoji Europski patentni ured, ali to nije ustanova Europske unije. A ni prijavljeni patenti ne vrijede automatski u čitavoj Europskoj uniji.

Svake godine 200 tisuća patenata

Kod svakog od oko 200 tisuća patenata koji se tamo prijavljuju na godinu mora se navesti u kojim je zemljama zaštićen. A da bi se do toga došlo mora se za svaku zemlju pojedinačno platiti patentnog odvjetnika i prevoditelje. Obvezno je prevođenje na njemački, engelski i francuski te jezik dotične zemlje u kojoj izum treba biti zaštićen. I to prevođenje čitavog opisa patenta. Londonski jezični protokol trebao bi to promijeniti, jer on zahtijeva prevođenje samo patentnih prava, a ne opisa izuma. Ali, njemu je dosad pristupilo samo 10 zemalja. Francuska, Španjolska, Portugal, Italija ne žele mu pristupiti, iako bi to bio velik korak prema jedinstvenom europskom patentu. O njemu se spori od osnutka Europskog patentnog ureda 1975. godine.

Njemačka, koja trenutno predsjeda Europskoj uniji, ukazuje na gospodarsku konkurentnost koju bi ojačao zajednički europski patent. Zato namjerava skupa s povjerenikom za unutarnje tržište Charlijem McCreevyjem pojačati napore oko postizanja jedinstvenog europskog patenta:

«Moj prijedlog nije nikakva čarobna formula. Ja ne mogu izvlačiti zeca iz šešira. Ali, napravit ću neke konstruktivne prijedloge osobito na području pravosuđa.»

kaže McCreevy. Jer, pitanje nadležnosti sudova isto je tako sporno kao i pitanje jezika.

Patentna prava često na sudovima

Svake godine u Europskoj uniji bude oko 1300 sudskih sporova zbog patenata, od toga dvije trećine pred njemačkim sudovima. Oni uživaju dobar međunarodni ugled i postupci se odvijaju prilično brzo. McCreevy bi htio zadržati nacionalne sudove, ali se zalaže i za stvaranje europskog patentnog suda.

«Dosad je uvijek bilo tako: kad bismo se u razgovorima približili nekom rješenju, na nekom drugom mjestu se pojavio problem. Mislim kad bih ja sad rekao što treba činiti, svi bi se usredotočili samo na tu točku i to ne bi bilo dobro za raspravu. Umjesto toga želim da svi prijedlozi dođu na stol.»

Zapravo svi se slažu da Europa treba jedinstveno patentno pravo kako bi se mogla nositi sa svjetskom konkurencijom.

  • Datum 10.04.2007
  • Autor Sabine Kinkartz
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AEIb
  • Datum 10.04.2007
  • Autor Sabine Kinkartz
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AEIb