Kako desničarima zabraniti demonstracije | TEME | DW | 26.01.2005
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kako desničarima zabraniti demonstracije

Na sutrašnji dan prije 60 godina, vojnici Crvene Armije u prodoru kroz Poljsku doprijeli su do ogromnog kompleksa zgrada okruženog bodljikavim žicama i koji je postao sinonim za sva zvjerstva nacističkog režima: koncentracioni logor Auschwitz. Danas se na tom mjestu održava komemorativna svečanost sjećanja na milijune žrtava iz gotovo svih država Europe, dakako prije svega židovske vjeroispovjesti. Upravo uoči tog dana – i u sjenci sve češćih i besramnijih istupa neonacista u Njemačkoj, njemački ministar unutrašnjih poslova Schilly pokrenuo je inicijativu drastičnog pooštrenja propisa o prosvjedima već kada postoji i mogućnost da se taj skup iskoristi za veličanje nacizma i nijekanje zločina III Reicha. No veliko je pitanje – bez obzira koliko plemenita namjera bila – da li se takav zakon uopće može napisati a da se ne zadire u ustavno pravo okupljanja koji na žalost štiti i one koji do Ustava ne drže osobito mnogo.

Savezni ministar unutarnjih poslova Otto Schily zamišlja da se odrede područja oko određenih institucija i građevina koja bi praktično bila blokirana za sve demonstracije. Područja bi bila proglašena zaštićenim okruzima. S ministarstvom pravosuđa je, kako javljaju mediji, već dogovoreno da bi se donijela zabrana neonacističkih demonstracija na mjestima koja podsjećaju na žrtve organiziranog djelovanja nedostojnog čovjeka i koji se smatra nacionalnim simbolom za takvo djelovanje. Između ministarstava se još pregovara o Schilyjevom zahtjevu da se demonstracije mogu zabraniti ako se strahuje da će se na njima širiti nacistička ideologija. U postojećem tekstu nacrta govori se posebno o veličanju taklve ideologije.

Cijelu raspravu zahuktali su ispadi desničarskog NPD-a u saskom Landtagu – ignoriranje minute šutnje u znak sjećanja na žrtve holokausta te izjave kako je savezničko bombardiranje njemačkih gradova također bio holokaust. Stranka je za 8. svibnja najavila demonstracije kod Brandenburških vrata, a budući da se nedaleko nalazi spomenik židovima stradalima u holokaustu koji bi se nekoliko dana nakon toga trebao službeno i otvoriti, u političkoj je javnosti to shvaćeno kao smišljena provokacija.

Šefica Kršćansko-demokratske unije Angela Merkel podržala je namjeru ministra Schilyja da se zona u kojoj bi bile zabranjene demonstracije proširi: "Tu je primjerice i zaštita spomenika sovjetskim vojnicima, a jednako tako mogu se zaštititi Brandenburška vrata i okolna mjesta. Tu ne vidimo nikakav problem. To je pitanje političke volje.” Schily međutim nema potporu u vlastitim redovima. SPD-ovac Dieter Wiefelspütz smatra da je planirano ograničavanje prava na okupljanje čak i protuustavno: ”To smo čak nekoliko puta i provjerili. Osim toga upozoravam da ne postoji nikakav pravni patentni recept protiv desnog ekstremizma.” Predsjednica Bundestagovog odbora za unutarnju politiku Cornelia Sonntag-Woglast smatra kako ne smije postojati proganjanje moralnih načela. Slično razmišljaju i koalicijski partneri. Silke Stokar iz stranke Zelenih ističe kakose na provokacije NPD-a treba reagirati javnim sučeljavanjem, a ne ograničavanjem prava na okupljanje. Volker Beck ističe: "Manje će nam pomći pravne odredbe i zabrane, nego da se tom ludilu suprotstavimo prosvjećivanjem i odvažnošću.”