1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kako dalje u Bosni i Hercegovini?

Epilog prosvjeda u BiH ovog petka (7.2.) je 156 povrijeđenih osoba, od čega 90 policajaca. Zapaljene zgrade Predsjedništva BiH, zgrada vlada čitavog niza kantona i općina Zenica i Tuzla. Ali što će biti dalje?

Noć sa petka na subotu (8.2.) je protekla mirno u većini gradova u kojima je tokom jučerašnjeg dana povrijeđeno na desetine građana, zapaljeni objekti državnih i kantonalnih institucija kao i automobili u njihovom vlasništvu. Nakon što je su Vlade Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog kantona podnijele ostavku, čime je ispunjen jedan od glavnih zahtjeva demonstranata, vrijeme je da javnosti budu predočeni sljedeći koraci.

U Tuzli, odakle je sve krenulo odlučili su se na prvi korak. Neće čekati da se stranke, koje godinama pljačkaju građane, ponovo organiziraju i formiraju vlast, već su uputili proglas u kojem se najavljuje kako je u “Tuzli danas kreirana nova budućnost”.

Traži se tehnička vlada do izbora

Predstavnici radnika “Dite”, “Polihema”, “Gumare” i “Konjuha”... U proglasu navode da je Vlada podnijela ostavku čime je ostvaren prvi od zahtjeva demonstranata te da su stečeni uvjeti za rješavanje postojećih problema. Ljutnju i bijes, kažu radnici, žele usmjeriti na izgradnju korisnog sistema vlasti te pozivaju sve da podrže sljedeće zahtjeve.

Tuzla prosvjedi

Ovog petka 8.2. se Bosna i Hercegovina 'digla na noge'. Kao ovdje u Tuzli...

Kao prvo, održavanje javnog reda i mira u suradnji građana, policije i civilne zaštite, kako bi se izbjegla bilo kakva kriminalizacija, politizacija i manipulacija prosvjedima.

Uspostavljanje tehničke vlade, koju bi činili stručni, nestranački, nekompromitirani članovi koji do sad nisu imali niti jedan mandat niti na jednoj razini vlade, koja bi vodila Tuzlanski kanton do izbora 2014.

I kao posljednje, novi izračun radnog staža djelatnika u pogođenim tvrtkama, procesuiranje privrednog kriminala i svih aktera koji su u njemu sudjelovali, oduzimanje nelegalno stečene imovine te poništavanje ugovora o privatizaciji.

Pored ovog, radnici zahtijevaju i ujednačavanje plaća predstavnika vlasti sa plaćama zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, ukidanje dodatnih plaća predstavnicima vlasti...

Zaključuje se da ovaj Proglas donose radnici i građani Tuzlanskog kantona za dobro svih građana.

Lipovača pobjegao?

Da li će zaista doći do formiranja tehničke vlade ili će doći do novih izbora, teško je reći u ovom trenutku jer će sve zahtjeve razmatrati federalna vlada. Ne zna se ni sudbina vlade u Unsko-sanskom kantonu čiji je premijer Hamdija Lipovača, inače kadar SDP-a i kako prenose pojedini mediji, sa obitelji otišao u Hrvatsku, zbog "osobne sigurnosti". On je prije toga izjavio kako ne namjerava podnijeti ostavku jer nema kome predati mandat: “Bio bi neozbiljan prema građanima kada bi to učinio. jer ne znam, kome bi predao upravu, a bezvlašće ne želim dopustiti. Vlada radi u punom kapacitetu. Mi vlast možemo prepustiti samo ozbiljnim ljudima. Ne bi bili ozbiljni prema ljudima koji su nas podržali. ako bi sada dali ostavku", izjavio je Lipovača prije nego što je, kako objavljuju tamošnji mediji, prešao u Hrvatsku preko graničnog prijelaza Izačić.

Mostar

u Mostaru...

Mnogi se pitaju zbog čega je izostala reakcija političara. Jedan od razloga bi lako mogao biti mogući strah od revolta građana i izražavanja novog nezadovoljstva. Tako je nakon sjednice predsjedništva SDP-a u Sarajevu prvi čovjek ove stranke Zlatko Lagumdžija objavio kako su "svi iz ove stranke spremni povući se sa svojih funkcija" ako se nađe netko da ih popuni.

“Nećemo se povlačiti iz institucija da bi neko ozakonio ovu kartu uz izgovor da nema institucija” rekao je Lagumdžija.

Nikšić: “Bolje da smo zabranili okupljanja”

Mnogi su očekivali da će nakon ovih nereda ostavku podnijeti i premijer Federacije Nermi Nikšić. On kaže da kada je o tome riječ, sigurno neće predstavljati problem: “Prvi čovjek sigurnosti BiH već dva dana poziva policiju da ne upotrebljava silu, a povrijeđeno je više policajaca nego građana. Ljudi moraju shvatiti da policijom zapovijedaju komesari, a ne premijeri i ministri. Sada mislim da bi bilo bolje da smo zabranili ova okupljanja, ali možete zamisliti što bi onda o nama pisali u medijima”, rekao je Nikšić.

Očigledno je, slaže se većina javnosti, da je u redovima vladajućih zavladala panika i da se pokušava pronaći model kako smiriti situaciju jer se u ovom slučaju ne zna što donosi sljedeći dan. Član Predsjedništva BiH i potpredsjednik SDA, Bakir Izetbegović kaže da nasilje nije rješenje, ali da očekuje da će ova događanja, ako ništa drugo, natjerati političare na zrelije razmišljanje: “Ja sam stalno upozoravao na ovo, ja sam stalno upozoravao i bio glas razuma. Mislim da sam jedan od ljudi koji možda može nešto uraditi da se stanje u ovoj zemlji popravi i da se zrelije političari odnose i stvori bolji ambijent”, izjavio je Izetbegović.

Zenici

u Zenici...

Slijedi borba za preuzimanje liderstva

Analitičari su i u našem mediju upozoravali da bi upravo do ovoga moglo doći, točnije da neke političke snage jedva čekaju ovakvo stanje kako bi se nametnuli kao rješenje situacije. U slijedećim danima bi se upravo ovo moglo desiti; da pojedini političari sebe uzdignu iznad mase koja je prosvjedovala, a u osnovi bi se radilo o istim ljudima koji su zemlju vodili proteklih 20 godina. “Očekujem svakog trenutka da vješti manipulatori ovo pokušaju prevesti u drugu vrstu konflikta, kako bi skinuli odgovornost sa sebe”, kaže profesor iz Mostara Mile Lasić.

Sarajevo nemiri

i naravno u Sarajevu. Ali kako dalje, to je teško odgovoriti

Ono što mnoge zanima je blaga reakcija međunarodne zajednice. Jer ona, smatraju mnogi, ima obaveze kada je riječ o BiH. Osim škrtih priopćenja kako se "podržava demokracija" i izražavanje stava građana ali bez nasilja, iz veleposlanstava u BiH, ali i iz OHR-a se nije ništa čulo. Međutim, postavlja se i pitanje, da li bi to u ovom trenutku imalo smisla, obzirom da su upravo međunarodni predstavnici, oličeni u OHR-a, uvelike utjecali na formiranje federalne vlade u ožujku 2011. godine i čija je legalnost, u najmanju ruku upitna. Tada je i Centralna izborna komisija o tom zatražila izjašnjavanje OHR-a.

Bez obzira na sve, već ovih dana će se pokazati što će se događati u formiranju vlasti u kantonima gdje su vlade podnijele ostavku. Sudeći prema situaciji nakon proteklih općih izbora, velika je vjerojatnost da tamo uopće ne bude formirana vlada prije predstojećih izbora. Ali to će onda značiti i financijsku blokadu tih kantona.

Preporuka uredništva