1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kada je opasna nejednakost u društvu?

Rasprava o nejednakosti šansi uzbuđuje duhove. Tko govori o povećanju jaza između bogatih i siromašnih izaziva veliku pozornost. Je li to opravdano?

U Njemačkoj se ponovo intenzivno raspravlja o nejednakostima u društvu. List Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung je pokrenuo seriju "djelomice kontroverznih priloga" o "moralno neprihvatljivoj nejednakosti". Gotovo istovremeno je tjednik "Der Spiegel" kao glavnu temu broja imao raspravu o tomu da je uzdrmana ekonomska teorija po kojoj nejednakost pripada u bit funkcionirajućeg tržišnoga gospodarstva. Istina, brojni ekonomisti smatraju da je određena razlika između bogatih i siromašnih pretpostavka angažmana, a time i napretka, rasta i inovacije. Ali, u međuvremenu raste uvjerenje ekonomskih stručnjaka da je za gospodarstvo štetno ako je nejednakost prevelika, piše Spiegel.

Prema Spiegelu je najprije Međunarodni monetarni fond (MMF) u studiji u koju je bilo uključeno više od stotinu industrijskih zemalja i zemalja na pragu industrijalizacije utvrdio da je povećanje nejednakosti povezano sa smanjenjem produktivnosti. A onda je OECD zaključio da je na temelju toga samo u Njemačkoj blagostanje smanjeno za šest posto BDP-a.

Institut njemačkoga gospodarstva (IW) je o tim studijama rekao da je ta materija "previše kompleksna za jednostavne istine". Analiza doduše pokazuje da bi nejednakost mogla imati negativan utjecaj na rast, ali samo na gospodarstva s manjim BDP-om po glavi stanovnika, kaže IW. Kao granica se smatra BDP po glavni stanovnika od 9.000 američkih dolara. U zemljama s manjim BDP-om siromašniji slojevi društva često imaju otežani pristup obrazovanju, a društveni sustav je češće nestabilan, argumentira IW.

Infografika OECD Gini-Index

Ginijev indeks: "0" znači potpuno ravnomjernu raspodjelu blagostanja, "1" znači najveću nejednakost

U industrijskim zemljama poput Njemačke utjecaj nejednakosti na rast, ako ga se uopće može dokazati, djeluje prije pozitivno jer nejednakost povećava motiviranost na poduzetništvo i inovacije, tvrdi IW.

Standardni indeks ekonomije blagostanja

Ovdje stvar zainteresiranom laiku postaje malo apstraktna, jer IW u raspravu unosi takozvani Ginijev indeks. Nazvan je po talijanskom statističaru Corradu Giniju, a označava mjeru jednakosti ili nejednakosti raspodjele imovine i dohotka.

IW je izračunao da je problematično ako je Ginijev indeks veći od 0,35. Vrijednost indeksa 0 označava da su sva imovina i dohodak jednako podijeljeni na sve članove društva, vrijednost 1 znači da svu imovinu i dohodak posjeduje samo jedan član društva. Članice OECD-a imaju prosječan indeks 0,32, Njemačka 0,29, ali SAD gotovo 0,40.

Nesigurnost u društvu

Prema IW-ovoj studiji u Njemačkoj je nejednakost osjetno rasla samo u razdoblju od 2000. do 2005., kad je gospodarstvo osjećalo određene slabosti. Nejednakošću se, smatra IW, ne može objasniti slabljenje rasta jer se ono događalo paralelno, a ne prije slabljenja. Osim toga nejednakost ne vodi nužno do jače nesigurnosti u društvu, kaže IW. Nikad brige za opću i vlastitu gospodarsku sigurnost nisu bile manje nego danas, smatra IW. "Trebalo bi prestati grčevito pokušavati izazvati nesigurnost u društvu, kad se ono uopće ne osjeća nesigurno. To bi moglo donijeti i veći optimizam kod integracije izbjeglica", kaže direktor IW-a Michael Hüther.

Svakodnevica u New Yorku - ondje je nejednakost veća od prosjeka u članicama OECD-a

Svakodnevica u New Yorku - ondje je nejednakost veća od prosjeka u članicama OECD-a

Prema istraživanju koje je upravo objavila njemačka središnja banka Bundesbank u 2014. je deset posto najbogatijih kućanstava u Njemačkoj posjedovalo gotovo 60 posto neto imovine. Za usporedbu, siromašnija polovica kućanstava posjedovala je samo 2,5 posto. Prosječno kućanstvo je posjedovalo 60.400 eura, što je za oko 9.000 više nego 2010.

U Italiji je prosječno kućanstvo 2014. posjedovalo 138.000 eura, što je dvostruko više nego u Njemačkoj. Ali, tijekom gospodarske krize prosječna imovina talijanskih kućanstava u usporedbi s 2010. godinom smanjena je za 19 posto.

Nejednakost je, dakle, i u industrijskim zemljama nejednako podijeljena. Ali, o posljedicama toga ekonomisti se ne slažu. "Njemačko socijalno tržišno gospodarstvo više ne postoji", piše šef Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW) Marcel Fratzscher u svojoj novoj knjizi "Borba oko raspodjele" čime zauzima krajnju poziciju o prosudbi te pojave.

Opasnost populizma

Vodeći njemački ekonomisti i tzv. gospodarski mudraci Lars P. Feld i Christoph M. Schmidt nasuprot tomu smatraju da je pitanje nejednakosti u Njemačkoj "nespektakularno". Oni u naglašavanju sve većeg jaza između bogatih i siromašnih vide samo marketinški trik, a tu pojavu smatraju bezopasnom. Ali drže da se isticanjem toga skreće pozornost sa stvarnog problema djelovanja države, smanjivanja njezine moći da osigura snagu gospodarstva zemlje u budućnosti. Zato ovi ekonomisti upozoravaju da "ne smijemo pasti na taj mamac".

Preporuka uredništva