Kada gripu svladati juhicom, a kada lijekovima

Uzročnici bolesti mogu vrlo brzo mutirati. Jedna relativno bezopasna gripa jednim se udarcem može pretvoriti u opasnu pandemiju, kao što je bilo 1918. godine sa španjolskom gripom od koje je umrlo više od 20 milijuna ljudi. Ako se pojavi novi virus gripe, kao što je to nedavno bilo s virusom ptičje gripe u Aziji, znanstvenici i liječnici grozničavo pokušavaju identificirati uzročnika, što nije ni malo jednostavan i brz proces. U Sjedinjenim Američkim Državama znanstvenici stoga rade na jednoj novoj metodi kojom se utvrđuju virusi. Oni namjeravaju uz pomoć genetskih čipova brže nego do sada prepoznati varijante gripe, ali i SARS-a.

Kada neki pacijent dođe k liječniku s gripom, ne može se odmah otkriti o kojem se virusu gripe točno radi. Postoje doduše testovi na antitijela s kojima se razlikuje gripa tipa A, B i C, ali detaljna analiza molekula virusa traje nekoliko tjedana. U pravilu američke zdravstvene vlasti gentetički kod nekog virusa račlanjuju tek tada kada je netko od tog virusa umro – na žalost, naglašava biokemičar Robert Kuchta sa sveučilišta Boulder: ”U pravilu oboljeli od gripe liječniku odlaze tek kada im je stvarno loše. Kada bi liječnik pak bio u stanju odmah identificirati virus mogao bi i reagirati na odgovarajući način. Kod bezopasnih uzročnika ljudima bi dao aspirin, poslao ih kući i preporučio im toplu juhicu. Kod opasnih uzročnika međutim, liječnik bi odmah mogao početi s tretmanom lijekovima.”

Kuchta namjerava uz pomoć takozvanog genetskog čipa razviti test kojim bi se brzo došlo do tih rezultata. Riječ je o malim staklenim pločicama na kojima se nalaze tisuće sićušnih rupica u koje su smještene različite spiralne DNA niti. Ako se na čip stavi uzorak pacijentove krvi, pojedini se dijelovi genetičkog koda spajaju na određene DNA spirale. Uz pomoć takvih čipova može se dakle istodobno izvesti na tisuće testova na virus. Doduše, ova vrsta dijagnoze do sada je ipak prilično nesigurna, jer se u uzorcima pacijenata nalazi relativno malo nasljednih kodova, no Kuchta i njegove kolege žele sljedećih nekoliko godina poboljšati svoju metodu, uz ostalo i time da u svoj test ugrade što je moguće više redundancija. To znači da određena svojstva virusa provjeravaju nekoliko puta i na različite načine, kako bi se izbjegle pogrešne dijagnoze. Prvi prototipovi tih čipova za otkrivanje gripe neće moći odmah biti korišteni u praksi, nego će prvo morati proći provjeru u laboratorijima zdravstvenih vlasti.

”Svake godine Svjetska zdravstvena organizacija provjerava molekule virusa koji šeću svijetom. Pola godine prije sezone gripe moraju odlučiti koji je uzročnik osobito opasan. S jednim čipom mogli bi prikupiti još više informacija i time još bolje utvrditi protiv kojih virusa će osigurati cjepiva" objašnjava Kuchta. Budući da se na jednom genetskom čipu istodobno može provoditi puno testova, ovaj mikrobiolog namjerava ugraditi i jedan test za SARS. Za liječnike koji rade s pacijentima bilo bi to vrlo korisno, budući da su simptomi gripe i SARS-a na početku bolesti vrlo slični. Još u proljeće prošle godine je američki Affymetrix na tržište izbacio genetski čip za dijagnosticiranje SARS-a, a američke su ga zdravstvene vlasti stavile na raspolaganje različitim znanstvenicima u cijelom svijetu, kako bi ga ispitali. Odjek je bio pozitivan iako je, kako se pokazalo, taj čip potrebno dosta doraditi.

Američki znanstvenik Robert Kuchta naglašava kako postoje i druga područja gdje bi se ova metoda mogla primjenjivati. Pri tom ukazuje na činjenicu da bi teroristi mogli umjetno izmijeniti virus gripe i iskoristiti ga kao oružje. "U tom slučaju," kaže Kuchta, "s našim bismo čipovima bili u stanju utvrditi je li riječ o nekom određenom virusu koji kruži svijetom, nekom prirodnom ili umjetno mutiranom virusu." Taj obrambeno tehnološki aspekt primjene vjerojatno će biti presudan za unaprijeđivanje ovih čipova. Američka vojska u istraživanje metoda, koje bi brzo mogle identificirati i spore bedrenice, viruse velikih boginja i ostalih uzročnika, ulaže ogroman novac.