1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

Kad sud zatrpaju predmeti...

Europski sud za ljudska prava u Strassbourgu trenutno je zatrpan s oko 80.000 slučajeva tužbi koje čekaju na donošenje presude. Posla je preko glave, ali bi ga moglo biti još i više.

default

Futuristička arhitektura Europskog suda za ljudska prava

Rijetko se događa da šef jedne međunarodno tako ugledne institucije otvoreno prizna da je Sud "do grla" u poslu. A upravo to je učinio predsjednik Europskog suda za ljudska prava. Jean Paul Costa je priznao da polako gubi pregled nad nastalom situacijom: “Sud prima stalno nove tužbe koje uopće nemaju izgleda za pozitivnim rješenjem, ali mi te slučajeve svejedno moramo provjeriti i vidjeti koje se mora procesirati. Zbog toga nam je sve teže riješiti slučajeve koji već duže vrijeme čekaju da im se posvetimo."

Tužbe stižu iz svih krajeva Europe

Gotovo 80.000 slučajeva leži trenutno u Strassbourgu, a oko 600 zaposlenika nema šanse savladati tu poplavu pravnih akata. Turci, Rusi, Armenci i Azerbejdžanci...Nijemci i Francuzi. Svi se oni obraćaju Sudu. Futuristička zgrada Suda s metalnom i staklenom fasadom je nešto poput posljednje nade za one ljude koji tamo podignu tužbu. A da bi se svi slučajevi riješili, jednostavno je potrebno puno više osoblja i puno više novca. Ali i političke volje. A volje nedostaje ponajprije Rusima, čija se vlada dosljedno protivi reformi uprave Suda za ljudska prava. Predsjedniku Costi dosta je moskovske strategije bojkota:

“Mi ne možemo unedogled čekati dok se ne potpišu bitni dokumenti za reformu. Mi moramo pronaći načine kako da skratimo tekuće proces, a kako da se brže riješimo bezizglednih slučajeva. Samo na taj način mo se možemo koncentrirati na stvarno važne tužbe." Ruski bojkot reforme Suda Razlog zbog kojeg se Rusija protivi reformi je jednostavan: nijedna druga zemlja među 47 članica Vijeća Europe ne nalazi s češće na optuženičkoj klupi Suda od ruske države. Samo u prošloj godini zabilježeno je 20.000 tužbi. A slučajevi su slični: povrede ljudskih prava u Čečeniji, uvjeti u kojima žive zatvorenici u ruskim zatvorima, korupcija...no, kad se radi o tumačenju ruske bilance poštivanja ljudskih prava, predsjednik Suda u Strassbourgu Jean Paul Costa relativira brojke: “Sve više je ruskih građana koji znaju čime se bavi Europski sud za ljudska prava. U Rusiji živi 140 milijuna ljudi. Kad usporedimo broj tužbi s brojem stanovnika onda je Rusija u usporedbi s drugim europskim zemljama samo u maloj prednosti kad se radi o prosječnom broju tužbi." Turska na vrhu top-liste broja presuda Slično je i s Turskom, koja je u 2007. najčešće osuđivana zbog povrede ljudskih prava. Preko 3000 puta. Turska se ipak ne mora skrivati pred zemljama kao što su Rumunjska, Bugarska ili Ukrajina. Te zemlje imaju doduše, apsolutno gledajući, manji broj slučajeva u Strassbourgu i manje presuda, ali - u usporedbi s brojem stanovnika - puno goru bilancu. Aktualne presude Suda za ljudska prava ionako nemaju puno veze s trenutnom političkom situacijom. Budući da je Sud za ljudska prava zatrpan poslom trenutno se (tek) rješavaju turske tužbe iz 90-ih godina prošlog stoljeća. S tim tempom pravnicima iz Strassboruga će trebati gotovo pola stoljeća da se riješe brda tužbi koje su sa svih strana Europe odaslane na adresu Suda za ljudska prava.

Preporuka uredništva