1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kad su Nijemci manjina - problemi i uspjesi

U više od 20 zemalja živi njemačka manjina. Ponegdje ima problema s odlukama države koje se donose na štetu te manjine, ponegdje je odnos prema njoj uzoran kao u Rumunjskoj.

Situacija njemačkih manjina u Europi je vrlo različita – a to ovisi od povijesnog konteksta u pojedinim zemljama. Drugi svjetski rat, nacistička prošlost i komunistička diktatura su prije svega u zemljama srednje i istočne Europe kao i u centralnoj Aziji doveli do velikih turbulencija i promjena. U mnogim regijama su progoni, asimilacija, ali i iseljavanje u Saveznu Republiku Njemačku stavili organizacije njemačkih manjina pred nove zadaće.

To je jedan od razloga zbog kojih je prije četvrt stoljeća osnovana njemačka inicijativa AGDM (Radna zajednica njemačkih manjina). To je neslužbeno tijelo koje omogućava udrugama iz Europe i zemalja koje su nastale nakon raspada Sovjetskog Saveza da – pod krovnom organizacijom FUEN (Federalni savez europskih nacionalnosti) razmjenjuju iskustva i konkretno sarađuju na mnogim područjima. U suradnji s vladama njemačkih saveznih pokrajina izdaju se programi kojima se njeguju kultura i jezik njemačke manjine.

Grad koji "guta" manjinu

Hartmut Koschyik, zastupnik u Bundestagu i opunomoćenik vlade za doseljenike njemačkog porijekla i nacionalne manjine, jedan je od najvažnijih zagovornika suradnje manjina kako međusobno, tako i s vladom u Berlinu i kulturnim organizacijama u Njemačkoj. "Najvažnije je da se stvarno uspije očuvati njemački jezik kao najvažnija identifikacijska odlika njemačke manjine, bez obzira u kojoj zemlji", rekao je Koschyk na godišnjem zasijedanju za 2016. u Berlinu. On je u razgovoru za DW izjavio kako su potrebni posebni napori da njemački jezik ne bi bio samo jedan od omiljenih stranih jezika, već živi materinski jezik jedne manjine.

Ali, zajednički napori ne nailaze svuda na plodno tlo. Najnoviji slučaj odlučivanja na štetu njemačke manjine dogodio se u Poljskoj: u Šleziji se planira povećanje grada Opola uključivanjem više okolnih općina u njegov sastav, što će drastično smanjiti postotak njemačkog stanovništva. Ono zato neće više dobiti svoje predstavnike u općinskim odborima, a nestat će i dvojezične table i natpisi. Njemački jezik će izgubiti svoj status "pomoćnog jezika" u državnim institucijama.

Godišnja konferencija AGDM-a - prilika da se razmijene iskustva

Godišnja konferencija AGDM-a - prilika da se razmijene iskustva

Predsjednik države - pripadnik njemačke manjine

Rafael Bartek, predsednik Socijalno-kulturnog društva Nijemaca u Šleziji kaže da je situacija "daleko od rješenja". Vlada u Varšavi ignorira prosvjede pogođenih građana i "ovdje imamo jasnu povredu prava manjina – kako povredu manjinskih prava u poljskom zakonu tako i povredu europskog Okvirnog sporazuma o manjinama", kaže Bartek. Jer, na oba mjesta stoji da se ne smiju donositi mjere na štetu manjina. Bartek ne isključuje ni mogućnost podnošenja tužbe pred Europskim sudom za ljudska prava.

Sasvim drukčija iskustva ima njemačka manjina u Rumunjskoj. Iako u Transilvaniji i Banatu živi samo još nešto manje od 40.000 Nijemaca, ova manjina je primjer uspješne integracije i aktivnog sudjelovanja u političkom i društvenom životu. Njezin nekadašnji čelnik Klaus Johannis je 2014. s velikom većionom izabran za predsjednika Rumunjske. Ali i tamo je manjina upućena na podršku Njemačke i to prije svega na poduručju obrazovanja. Njemačke škole u Rumunjskoj mogu se osvrnuti na stoljetnu tradiciju i nisu bile zatvarane čak ni za vrijeme komunističke diktature.

Učenika ima, ali nema nastavnika

Paul-Jürgen Porr, predsjednik Demokratskog foruma Nijemaca u Rumunjskoj u razgovoru za DW je ukazao na kritičnu situaciju školstva na njemačkom jeziku u svojoj zemlji. Nije problem manjak učenika, već nešto drugo: "90 do 96 posto učenika u njemačkim školama su Rumunji ili pripadnici drugih manjina – naše škole su na dobrom glasu. Ali, čak i u većim gradovima vlada akutni manjak predmetnih nastavnika koji govore njemački jezik." Do toga je došlo prije svega zbog odlaska fakultetski obrazovanog kadra koji zna nemački u industrijske i privredne branše koje dobro plaćaju. Iz tog razloga je i financijska potpora Njemačke tim školama od velike važnosti.

Nadležni u Njemačkoj su prepoznali probleme i žele i dalje pružati potporu udrugama njemačkih manjina u inozemstvu. Ali, i zemlje u kojima žive te manjine imaju neke obveze. O tome će se raspravljati i na predstojećoj konferenciji Njemačkog instituta za kulturu i povijest Nijemaca u istočnoj Europi.

Audios and videos on the topic