Kad se život odvijao "u ritmu muzike za ples"
20. listopada 2009
Sve je počelo 1959. godine kada je vlasniku bara “Scotch Club” sinula ideja da bandove koji su svirali glazbu uživo, zamijeni Klausom Quirinijem. Quirini dobija zadatak zabavljati goste puštajući glazbu s gramofonskih ploča. „Tu noć sam prvi put popio viski, imao sam 19 godina i prema tadašnjem zakonu još nisam bio punoljetan. Stao sam iza gramofona i najavio prvu pjesmu riječima: “Moje dame i gospodo, molim zavrnite svoje nogavice. Slijedi pjesma 'Doći će brod' u izvedbi Lale Anderson.“
Diskoklubovi ruše ljubavne barijere
Klaus Quirini tako probija led i postaje prvi disko-džokej na svijetu, nazivaju ga DJ Heinrich. Uspjeh iz Aachena brzo se pročuo i proširio i na duge zemlje i krajeva svijeta. Šezdesetih godina mnogi vlasnici barova i kafića zapošljavaju DJ-e, a diskoklubovi među mladima postaju sve popularniji. Mladi plešu uz rok glazbu omiljenih bandova Beatles-a i Rolling Stones-a. 70-tih godina glazbu u diskoklubovima upotpunjuju velike ukrasne kugle i svjetla u bojama, a mijenja se i muzički pravac. Rok smjenjuje disko-glazba po uzoru na hitove grupe Bony M. Diskoklubovi se razvijaju u oaze za sklapanje muško-ženskih ljubavnih kontakata. „Ovdje se možemo lakše približiti djevojkama, koje nam se sviđaju. Uz glazbu i ples, onako neobavezno!“ „Ja skoro svaki vikend izlazim u diskoklubove, jer nemamo drugih ponuda.“
Prvi diskoklub na Balkanu „Kod Laze Šećera“
Najpoznatiji diskoklub na svijetu 70-tih godina postaje „Studio 54“ u New Yorku, simbol legendarnih zabava za američki i svjetski jet-set, mjesto besramnih ispada poznatih usljed pretjerane konzumacije droge i alkohola. Osamdesete su godine kada svjetske diskoklubove preplavljuje i muzika njemačkih pjevača i bandova kao što Modern Talking, Nena, Scorpions.
I dok je devedesetih godina u diskoklubovima većinom dominirala tehno-glazba, danas se za svačiji ukus može ponešto naći. Diskoklubovi danas imaju više plesnih podija na kojima se čuju različiti glazbeni pravci. Tijekom proteklih pedeset godina, u diskoklubovima su se mijenjali glazbeni pravci i DJ-i, a svrha im je, definitivno, i danas ostala ista: „Plešući prilazimo momku koji nam se sviđa, stupimo u kontakt i pozovemo ga na piće.“ „A što da ti kažem, dobio sam masu ceduljica s telefonskim brojevima.“
Prvi diskoklub na Balkanu otvoren je 1967. godine u Beogradu i nosio je pomalo kontroverzni naziv “Kod Laze Šećera”.
Autorica: Selma Filipović
Odg. urednik: Anto Janković