1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Kad se radi o špijunaži, treba pitati Britance

Novinar New York Timesa Tim Weiner napisao je bespoštedno razotkrivajuću knjigu. "CIA. Potpuna priča" knjiga je u kojoj on ni najmanje ne uljepšava stvarnost.

Špijun ispred Brandenburških vrata u Berlinu

Špijun ispred Brandenburških vrata u Berlinu


Središnja obavještajna agencija, čuvena CIA odavno više nije niti efikasna niti pametna kao što su je prikazivali u holivudskim špijunskim filmovima i kakvu bi si je sigurno poželio svaki američki predsjednik.


S CIA-om je zapravo vrlo jednostavno stupiti u kontakt. Izvjestitelj New York Timesa Tim Weiner želio je 1987. putovati u Afganistan i nazvao je CIA-inu službu za odnose s javnošću. No nitko s njime nije htio razgovarati. No jednog dana, nakon što se ponovno vratio u Sjedinjene Države, zazvonio mu je telefon. Na drugoj strani bila je CIA. Željeli su znati što je Weiner doživio u Afganistanu. Ova radoznalost je bila sasvim razumljiva. Jer gotovo niti jedan od njenih suradnika nikad nije bio u Afganistanu.

Scena iz Afganistana. CIA je zvala novinara za informacije. (Foto - Pajhwok Afghan News.)

Scena iz Afganistana. CIA je zvala novinara za informacije. (Foto - Pajhwok Afghan News.)

Nekompetentnost


"Polovica današnjih CIA-inih suradnika ima manje od pet godina iskustva. To znači da su oni po CIA-inim standardima praktikanti. Nisu dovoljno dobri ni da putuju. Još nikad nisu CIA-ini suradnici bili toliko neiskusni kao danas. To nije svemoćna, sveznajuća organizacija koja brda valja ili ruši vlade. Trebat će proći još godine dok iz nje postane tajna služba 21. stoljeća"

Hoće li Amerikanci opet morati zvati Austina Powersa u pomoć? Čuveni filmski lik koji karikira britanskog obavještajca

Hoće li Amerikanci opet morati zvati Austina Powersa u pomoć? Čuveni filmski lik koji karikira britanskog obavještajca

Tim Weiner naveo je sve pogreške američke obavještajne službe, čija je djelatnost usmjerena na područje izvan Sjedinjenih Država. Od neuspjele akcije u Zaljevu svinja i neuspjelih atentata na Fidela Castra, od iznenadnog uspona Ajatolaha Homeinija, koji je CIA-u totalno iznenadio, pa sve do 11. rujna. Povijest CIA-e ovdje se čita kao popis niza neuspjeha, nezgoda i nesretnih slučajeva. Prema Weineru najveća se pak katastrofa u povijesti CIA-e ipak bili izvještaji o oružju za masovno uništavanje u Iraku, koji su u potpunosti bili pogrešni i uveli Ameriku u nepotreban rat, u kojem ljudi ginu još i danas.


Rasipanje novaca i tuđih života


"To je suludo. Pokušavati procijeniti stranu silu bez djelotvorne obavještajne službe. To je rasipanje života i novaca. Tako možemo i sami sebe upropastiti. Želim da CIA zna što se zbiva u svijetu. Jer ako obavještajna služba to ne zna, onda ginu vojnici."

Nizozemska plesačica Mata Hari skupljala je po mondenim salonima informacije je za Nijemce

Nizozemska plesačica Mata Hari skupljala je po mondenim salonima informacije je za Nijemce

Kako je to moguće? Više od dvadeset godina Tim Weiner istražuje pogreške američke vanjske politike i CIA-e. Pročitao je 50.000 dokumenata, razgovarao s desetoricom bivših CIA-inih direktora. To je vrlo težak posao, daleko od mitskih i legendrnih, za film zrelih fantazija, koje se često povezuju s CIA-om i njenim navodno uzbudljivim zadacima, rušenjima vlada i sličnim zavjerama. Tim Weiner priča mirnim tonom, ali upečatljivim, slikovitim, ponekad i filozofskim jezikom, i izražajnom snagom kakvog špijunsog romana o stvarnosti u najvećoj tajnoj službi na svijetu.


Svi već znaju da se moderni rat dobiva inforamcijama


"Rat u kojeg smo trenutačno umiješani, je prije svega rat informacija i ideja. Mogli bismo ga nazvati ratom tajnih službi. I na temelju stanja u našim tajnim službama, mi ćemo taj rat dobiti ili izgubiti. Nećemo pobijediti uz pomoć inteligentnih bombi ili nuklearnih podmornica ili tenkova. To znamo. Važna je pomoć tajnih službi."

Informacije, saznanja obavještajne vrijednosti, ne dobivaju se preko satelita već tako da slušate što ljudi pričaju, kaže Weiner. A upravo to sila poput Sjedinjenih Država čini premalo.Od 20.000 CIA-inih službenika, samo ih je 2.000 stacionirano u inozemstvu. Većina njih čak ne govori jezikom naroda u čijoj zemlji su na zadatku.


Iskusni Britanci


"Ono što bi nama u SAD-u vjerojatno trebalo je međunarodno sveučilište za tajnu službu. Tamo bi se učili jezici, gradovi, povijest naroda koji se razlikuju od nas, koji nas ne vole. Tako bismo počeli sakupljati iskustvo za špijunažu. Britanci su nekad vladali svijetom. Oni su bili prisutni na tim mjestima, i to naraštajima. Miješali su se s ljudima i tako ustanovili pravu špijunsku mrežu."

Indija, nekadašnja velika britanska kolonija. Britanci su tamo vladali naraštajima, jer su posjedovali informacije

Indija, nekadašnja velika britanska kolonija. Britanci su tamo vladali naraštajima, jer su posjedovali informacije

Onaj tko poznaje jezik, povijest i kulturu neke zemlje, taj se tamo osjeća kao riba u vodi i bit će puno bolji špijun nego današnji obavještajci. Oni eventualno polože dvogodišnji tečaj.

Weinerova knjiga, za koju mnogi tvrde da je do sad najbolja među knjigama koje se bave CIA-om, sam autor želi vidjeti kao znak upozorenja. Prema njegovou mišljenju, CIA stoji pred raspadom. George Taylor, CIA-in direktor od 1997-2004. opisao je ovu organizaciju kao naftnu platformu u plamenu usred noći.


Ipak Weiner vjeruje da ima izgleda za pobjedu u ratu protiv terorizma. Jedino budući američi predsjednik mora naučiti da je CIA tu da je pita za savjet a ne da sama postavlja dokaze i bude oruđe za ostvarenje već unaprijed smišljene politike, kao što je to učinio Bush u Iraku.







Audios and videos on the topic