1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

"Kad odrastem, prodat ću bubreg"

U svijetu je još uvijek mnogo više potencijalnih primatelja organa nego donatora. To je zato pogodno tlo za ilegalnu trgovinu od koje najviše pate - najsiromašniji.

A photo dated Wednesday, 11 August 2004 of Kidney Sellers Association Chairman, 25-year-old Pakistani Iqbal Zafar (3R) and three other villagers, showing their scars after they each sold a kidney to pay off debts in Sultan Pur, Pakistan. So-called 'low-cost' workers live under Pakistan's rural feudal system and sell a kidney to a middleman for less than 1,400 euros. Afterwards, they often suffer weakness and constipation while daily medical costs of about 3 euros forces them into fresh debt. The kidney trade has become increasingly popular and, attracted by commission, victims often become middlemen for family and friends. Foto:Olivier Matthys/EPA dpa

Organhandel in Pakistan - Arme verkaufen ihre Nieren

Viru je star 12 godina i živi u jednom malom selu u Indiji. U tom selu, tri sata udaljenom od New Delhija, ako ste dijete, velika je vjerojatnost da ćete završiti kao rob. Tako je slučaj i s Viruom. Njega je njegova obitelj prodala za 250 rupija ili preračunato 38 eura. Otada radi u jednoj radionici i lijepi lažne Gucci etikete na lažne ženske torbice. Njegova norma je najmanje 200 komada dnevno, inače mu prijeti sukob s vlasnikom. Viru ipak mašta o budućnosti. "Kad odrastem, postat ću bogat jer ću prodati svoj bubreg i nakon toga više neću biti prisiljen raditi", kaže najozbiljnije. I njegov otac, kojeg nije vidio već tri godine, je učinio isto.

Indijski bubreg za 1.000 dolara

Ljudski bubreg

Već za 1.000 dolara - ljudski bubreg

Prodaju vlastitog organa mnogi u siromašnim indijskim selima ili slamovima velikih gradova vide kao jedinu mogućnost izlaska iz siromaštva. U ovim krugovima se priča o tomu kako se za jedan bubreg može dobiti 55.000 rupija (oko 800 eura). Mnogima ovaj iznos predstavlja nevjerojatno bogatstvo. Doduše trgovina ljudskim organima je u Indiji zabranjena a zakon je nedavno pooštren tako da je zatvorska kazna za prekršitelje povišena na 5 godina, ali te mjere nemaju nikakvog učinka. Posao s organima je preunosan da bi se odustalo od trgovine. Osim toga zakon se može zaobići tako što će vlasnik svoj organ "dobrovoljno" pokloniti svom "prijatelju". Posao s organima na crnom tržištu buja, a time i turizam povezan s ovom "medicinskom uslugom". Na međunarodnom tržištu su se etablirale i cijene koje ovise o tomu otkuda organ dolazi. Tako jedan indijski ili afrički bubreg stoje svega oko 1.000 dolara. Bubreg iz Rumunjske ili Moldavije je pak s 2.700 dolara osjetno skuplji. U SAD-u se na jednoj transplantaciji bubrega zarađuje od 30.000 dolara na više.

Bubrezi "na crno"

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je još 2007. procijenila da 5 posto svih transplantiranih organa na svijetu potječe s crnog tržišta. To konkretno znači oko 20.000 bubrega godišnje. A potražnja raste jer je stanovništvo na Zapadu sve starije i starije. Trenutno samo u Europi oko 40.000 pacijenata čeka na transplantaciju bubrega. U Njemačkoj je 2011. obavljeno 2.800 (legalnih) transplantacija. Na listi se nalazi oko 8.000 pacijenata. U takvoj situaciji nije čudo da se mnogi "snađu" na crnom tržištu. Njemački tjednik "Der Spiegel" objavio je nedavno priču o jednom njemačkom poduzetniku koji je kupio bubreg od jedne ruske useljenice. Liječnik koji je obavio transplantaciju je već "na crno" presadio preko 4.000 bubrega. Njega vlasti traže putem međunarodne tjeralice.

Ogromne razlike

No dok god na svijetu budu vladale nevjerojatne gospodarske razlike, ilegalna trgovina organima neće posustati. Humanitarna organizacija "Organ Watch" tipičnog primatelja organa opisuje kao muškarca, 48 godina starog, iz SAD-a, Saudijske Arabije ili Australije, s prosječnim godišnjim prihodom od oko 53.000 dolara. Tipični davatelj dolazi iz Indije, Kine, Moldavije ili Brazila, 28 mu je godina i godišnje zarađuje oko 480 dolara. Iz samih tih podataka je jasno da trgovina organima neće tako brzo prestati. Presađivanje organa je dobro uhodan posao i teško ga je kontrolirati. "Der Spiegel" je otkrio da se, ako jednu ilegalnu kliniku npr. u Južnoj Africi ili Brazilu vlasti otkriju i zatvore, ubrzo nakon toga otvara klinika na Cipru ili u Kazahstanu. S istim osobama koje iz pozadine povlače konce. Situacija se ni u budućnosti neće promijeniti unatoč činjenici da npr. u Njemačkoj u slučaju ilegalne transplantacije i donator i primatelj mogu biti kažnjeni zatvorskom kaznom i do 5 godina.

Operacijska sala

Oko 20.000 ilegalnih operacija

Neki stručnjaci, poput ekonomista Friedricha Breyera sa Sveučilišta u Koblenzu, zatražili su od zakonodavca da legalizira tržište organima jer se samo tako može udovoljiti potrebama pacijenata. No većina stručnjaka u Njemačkoj odbija ovaj prijedlog. "Trgovina organima je i ostat će najgori oblik iskorištavanja ljudi u nevolji", kaže Günter Kirste iz Njemačke zaklade za doniranje organa. Viru, 12-godišnjak koji u indijskoj provinciji lijepi etikete na lažne Guccijeve torbe, ne misli tako. On još uvijek sanja o prodaji svog bubrega nakon čega će, kako kaže, "sagraditi kuću".