1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Kad klima čini bolesnim...

Štetne posljedice klimatskih promjena dugo su se osporavale ili namjerno umanjivale. No, u međuvremenu je opće prihvaćeno mišljenje da se, kao prvo, klimatske promjene događaju te kao drugo, da ih izaziva sam čovjek.

default

Po zdravlje opasno zagađenje zraka u Kini

Brojke potvrđuju katastrofalne posljedice ispuštanja štetnih plinova u atmosferu. Od kada se provode mjerenja temperature, 11 od 12 najtoplijih godina zabilježeno je između 1995. i 2006. godine. U prošlom desetljeću porastao je i broj suša i vremenskih nepogoda poput uragana i tajfuna. Svjetska zdravstvena organizacija je procjenila da su nezabilježene vrućine u Europi 2003. godine odnijele oko 70.000 života.


No, još veći problem predstavljaju katastrofe koje polagano nastaju, kaže zamjenik direktora Odjela Svjetske zdravstvene organizacije za zdravlje, sigurnost i okoliš David Heymann. On kao neke od posljedica klimatskih promjena navodi širenje epidemija, ali i zagađenje zraka, onečišćavanje pitke vode te otežanu opskbu hranom. "Sve to utječe na zdravstvene sustave. Nema sumnje da će klimatske promjene imati katastrofalne posljedice i za zdravstvo", upozorava Heymann.


S turistima kući i komarci


22.07.2007 Projekt Zukunft Malaria_04

Komarci kao prijenosnici bolesti ne poznaju granice

Tropske bolesti poput malarije danas se djelomično šire i na hladnija područja. Tako je 2007. godine u Italiji zabilježeno više slučajeva chikungunye, tropske bolesti koju prenose tigrasti komarci. I malarija se za toplih ljeta pojavljuje u Europi. S turistima kući dolaze i prijenosnici bolesti poput komarca anophelesa, za čije je razmnožavanje potrebno samo blago povećanje temperature.


David Heymann ocjenjuje da će zdravstvene posljedice najviše osjetiti zemlje u razvoju. Njihovi stanovnici već ionako pate od bolesti koje prenose komarci i drugi insekti, a imaju i najlošije zdravstvo. "U tim će zemljama najteže stradati oni najslabiji: prije svega žene i djeca", pretpostavlja Heymann.


Epidemije ne poznaju državne granice


Polio-Impfung in Somalia

Cijepljenje djece u Somaliji

Zato se Svjetska zdravstvena organizacija zalaže za ulaganja u zdravstvo nerazvijenih zemalja. Tu poseban problem predstavlja nedostatak medicinskog osoblja. S jedne strane, većina stručnjaka ne želi raditi u zabitijim krajevima, a ondje su uglavnom najpotrebniji. S druge strane, mnogi medicinari radije odlaze u inozemstvo. Zato će se bez globalne suradnje u suzbijanju zaraza poput kolere, malarije ili tifusa te bolesti i dalje širiti. Zamjenik direktora Odjela Svjetske zdravstvene organizacije za zdravlje, sigurnost i okoliš David Heymann pri tome ističe da epidemije ne poznaju državne granice.


Priliku da se to objasni i političarima stručnjaci će dobiti na narednoj glavnoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije na kojoj sudjeluju 194 resorna ministra zemalja članica. Oni će ove godine raspravljati o rezoluciji o zdravstvu i klimatskim promjenama te usvojiti strategije za jačanje zdravstvenih sustava i istraživanja kako bi se bolje procjenile i uklonile posljedice klimatskih promjena. Odnosno drugim riječima, kako ojačati zdravstvene sustave da bi se mogli suprotstaviti bolestima uzrokovanim promjenama klime.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic