Kad investitori kroje sudbinu televizije

Fuzijom dvaju koncerna nastaje druga po veličini medijska grupa u Europi – za sada. Jer, kako su rekli novi vlasnici, institucionalni ulagači KKR i Premira, cilj poduzeća što će se ubuduće zvati ProSiebenSat.1 Media jest postati «broj jedan» ispred trenutno vodećeg RTL-a. Sjedište će mu biti u Münchenu, a u portfelju će imati ukupno pedesetak televizijskih postaja, od toga pola Pay TV kanala, te više od 20 radiostanica u 13 europskih zemalja.

ProSiebenSat.1 je s prometom od preko dvije milijarde eura godišnje dvostruko veći od svog partnera, ali je ukorijenjen uglavnom na zasićenome njemačkom tržištu, dok je SBS snažno zastupljen u državama Beneluxa i skandinavskim te zemljama jugoistočne Europe s rastućim tržištima poput Madžarske, Bugarske i Rumunjske. Razlozi sklapanja braka su naizgled očigledni. «Ova nam kupnja donosi brojne prednosti. Kao prvo: brže ćemo rasti, jer je SBS aktivan na visokorastućim tržištima poput madržarskoga. Kao drugo: naš promet ćemo ostvarivati na raznim područjima, odnosno prihode ćemo ubirati s s novim aktivnostima poput Pay TV-a u Švedskoj ili tiskanim izdanjima u Nizozemskoj. A sve to skupa znači manju ovisnost o njemačkim markama», kaže šef uprave ProSiebenSat.1 Guillaume de Posch.

ProSiebenSat.1 na rubu financijske moći

Kupovina SBS-a po cijeni od tri milijarde i tristo milijuna eura je, prema procjeni analitičara, dovela ProSiebenSat.1 na rub financijske moći. Stoga ne čudi najava koncerna kako u dogledno vrijeme ne računa s novim akvizicijama. «Integracija dvaju poduzeća predstavlja prioritet u idućih godinu, godinu i pol dana», kaže de Posch. A i ona će sama po sebi biti dovoljno teška. Iako se ProSiebenSat.1 i SBS regionalno perfektno nadopunjuju, neće biti lako iskoristiti prednosti njihove veze. Emisije koje su u jednoj zemlji hit u drugoj mogu doživjeti neuspjeh kod gledatelja. Malo je formata kao što je kviz «Tko želi biti milijunaš?» koji podjednako odlično funkcioniraju diljem svijeta.

Osim toga, novonastala medijska kuća mora štedjeti na izdacima kako bi se s jedne strana što prije riješila kreditnih dugova, a s druge zadovoljila glad i žeđ investitora za dividendama. Nema dvojbe: interesi ulagača nadređeni su svemu ostalome pa su tako predviđene godišnje uštede u rasponu između 60 i 90 milijuna eura. Masovna proizvodnja i prodaja ili, pak, zajednička nabava i korištenje programskih sadržaja neke su od mjera, baš kao i otkazi radnicima. Sjedište SBS-a u Amsterdamu bit će u cijelosti raspušteno.

Ulagačima profit važniji od programa?

Analitičari, međutim, primjećuju da bi se želja za brzom zaradom ulagačima mogla razbiti o glavu, odnosno o stvarne prilike u Njemačkoj. Sat.1, najunosniji TV kanal čitave grupe, zbog ranijih mjera štednje još i danas teško pati od gubitka gledatelja. U prvom je tromjesečju ove godine udio u tržištu iznosio jadnih deset i pol posto – najmanje u zadnjih pet godina. Koga još zanimaju trivijalne serije kao što je «Sâm među seljacima»? Takve i slične produkcije možda još mogu zadovoljiti prosječni europski ukus i pridobiti novu publiku u inozemstvu. No, u Njemačkoj će takvom strategijom profitirati konkurencija.

De Posch pokušava razuvjeriti kritičare tvrdnjom kako će ProSiebenSat.1 Media u mreži svojih europskih postaja moći proizvoditi više kvalitetnog programa te kako novi vlasnici ne namjeravaju utjecati na sadržaj emisija, uključujući i vijesti, a kao jamstvo ističe činjenicu da on osobno i cijela sadašnja uprava ostaju na čelu tvrtke. Međutim, sve ako i bude tako, kreditna potraživanja i očekivanja ulagača neće mu ostaviti mnogo manevarskog prostora za programske investicije, smatraju burzovni analitičari. Produkcija je najveća stavka u proračunu koncerna i de Posch je, bude li prisiljen na ozbiljne uštede, nikako neće moći zaobići.