1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kad bi životinje imale pravo glasa

Lako je steći dojam da u Njemačkoj mnogi ljudi više pažnje posvećuju životinjama nego drugim ljudima. Ali, ako se pogleda industrijski uzgoj domaćih životinja, onda je i tu zaštita životinja mrtvo slovo na papiru.

Dečko sa psom

Ponegdje je životinjama bolje nego ljudima, ali to je iznimka

4. listopada se obilježava međunarodni Dan zaštite životinja i barem toga dana je prilika pogledati kako žive ostala Božja stvorenja u našoj okolini. S jedne strane su tu razni kućni ljubimci na koje će vlasnici trošiti više novca nego na sebe i više vremena nego za vlastitu djecu, ali će istovremeno u trgovini kupovati meso životinja koje nikad nisu vidjele sunce i koje su provele čitav život tek čekajući da budu zaklane.

Čak i u Ustavu Njemačke je već deset godina zajamčena zaštita životinja, ali to milijunima životinja u ovoj zemlji nimalo ne pomaže. Njih se i dalje drži nakrcane u malene i zagušljive prostore, na njima se vrše ispitivanja i muči ih se na sve moguće načine.

Bolje - ali još uvijek katastrofalno

Doduše, život njemačkih domaćih životinja je u posljednje doba postao nešto bolji, ali organizacije za zaštitu životinja tvrde kako su sva ta poboljšanja "marginalna". One traže da životinje dobiju svoj glas i politički i pravno, jer ako ih se već koristi za jelo i za znanstvene pokuse, onda je red da se prema životinjama ponašamo s poštovanjem.

Ljubitelji životinja mogu biti zadovoljni što je u ovoj zemlji zaštita životinja dospjela i u Ustav, ali i tamo tek stoji kako se mora uravnotežiti dobrobit životinja i interes vlasnika tih životinja. To ujedno znači i da se u štalama i pokusnim laboratorijima time nije promijenilo gotovo ništa.

Životinje se i dalje drži nagurane u uzgajalištima, a kada je na primjer riječ o kokošima čak i neki pokrajinski ministri poljoprivrede traže zabranu njihovog držanja u kavezu. No protivi se savezna ministrica Ilse Aigner koja, na intervenciju vlasnika industrijskih pogona za uzgoj životinja, želi još 20 godina dopustiti držanje u kavezima.

Kavez za masovno držanje kokoša

Kokoši su dobile tek nekoliko četvornih centimetara više

Zašto nigdje ne piše?

Thomas Schröder iz njemačke Udruge za zaštitu životinja ionako optužuje upravo političare kako radije štite interese industrijskih proizvođača hrane nego životinja - i na koncu, potrošača. Jer, rješenje je vrlo jednostavno: treba ostaviti mušterijama da sami, svojim novčanicima odlučuju koji proizvod će kupovati i hoće li ga kupiti od tvrtke u kojoj se muči životinje. "Potrošač želi tu moć. On želi odlučivati, ali to znači da na proizvodu mora jasno biti označeno, kako su se držale životinje tog proizvođača." Mnoge velike tvrtke uopće ne pišu podrijetlo svojih jaja, mesa, mlijeka ili vune i te tvrtke praktično time varaju svoje potrošače, tvrdi Schröder.

Političari rado ističu kako je njemački Zakon o zaštiti životinja jedan od najboljih na svijetu, ali doktorica Heidrun Betz iz Udruge za zaštitu životinja tvrdi kako i u njemu postoje goleme rupe kojima se dozvoljava najteže muke za životinje: "Dozvoljeno je kokošima spaliti kljunove ili svinjama odrezati repove, bez ikakvih sredstava za ublažavanje boli. To je prava katastrofa da i takve stvari stoje u zakonu kojim se štite životinje."

Pakovanje mlijeka

Na pakovanju ćete uzaludno tražiti, kako su živjele životinje čiji proizvod želite kupiti

Životinje pred sudom

Posebno područje je spolno zlostavljanje životinja. Uopće uzevši, takvo bolesno ponašanje se osuđuje, ali ako počinilac i završi pred sudom to se u pravilu smatra tek lakšim prijestupom. Zapravo, tek malobrojni slučajevi će uopće dobiti sudski epilog jer zaštitari životinja tvrde kako takvog bolesnog ponašanja ima mnogo više nego što itko uopće želi znati.

Ipak, ima i slučajeva kad su njemački sudovi uzeli u zaštitu životinje koje žive u ovoj zemlji. Nedavno su zaštitnici životinja tužili jednu tvrtku iz Tirinške koja je željela prodati svinje američkoj vojsci za "znanstvene pokuse". Ti pokusi bi se sveli na eksperimente, koliko dugo bi svinje živjele ako ih se teško rani nožem. Upravni sud u Geri je prihvatio tužbu zaštitnika životinja i prošlog utorka (25.9.) je zabranio tu prodaju nesretnih svinja.

Preporuka uredništva