1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Kad školarci štrajkaju

Više od 100.000 učenika izašlo je jučer (12.11.) na ulice u svim većim njemačkim gradovima. Njihovi glavni zahtjevi: više novca za obrazovanje, manji razredi i ukidanje postojećeg trodjelnog školskog sustava.

Gomila učenika s transparentom na kojem se prosvjeduje protiv skraćivanja obrazovanja sa 13 na 12 godina

OKo 5.000 učenika izašlo je na ulice u Bremenu

Školarci žele kvalitetno obrazovanje. Samo u Bonnu ih se okupilo oko 5.000. Među demonstrantima je i 18-godišnja Birzen Kizgen. Ona objašnjava zašto je nezadovoljna: „Škola je neorganizirana, a razredi su preveliki. Kod nas je primjerice 40 učenika u jednom razredu. Ako školski sat traje 45 minuta, onda nastavnik može odvojiti samo po jednu minutu za svakog učenika.“ Birzen Kizgen zato smatra da bi bilo idealno kada bi u razredu bilo samo po dvadesetak učenika.

Učenik piše na ploči

Njemačke škole su loše opremljene

Školarci traže bolje uvjete za rad i to ne samo za sebe, nego i za svoje nastavnike, kao i više novaca za obrazovanje nego što je obećano na obrazovnom summitu u Dresdenu. Osim toga, dodatna ulaganja za školstvo predviđena su za razdoblje do 2015. godine, no učenici promjene žele odmah, a ne tek za šest godina.

Preispitati cijeli obrazovni sustav

Julia Klein ide u trinaesti razred gimnazije. Ona smatra da država treba otići korak dalje i preispitati cijeli obrazovni sustav. Naime, u Njemačkoj je školstvo tako organizirano da se učenici već nakon četvrtog razreda razvrstavaju u druge škole, ovisno o postignutim rezultatima. Oni s odličnim ocjenama dobivaju preporuku za gimnaziju, osrednji moraju upisati tzv. realnu školu, a djeci s problemima u učenju ostaje još jedino tzv. osnovna škola koja pruža najslabije šanse za dobro obrazovanje i pronalaženje posla.

Djeca u razredu

Djeca se prerano usmjeravaju u daljnje škole

To je krajnje nepravedno i prerano, smatra Julija. "Jednostavno kasnimo“, kaže ona i dodaje: „Ako usporedimo stanje u drugim europskim državama, onda je Njemačka jedina zemlja u kojoj postoje takve razlike. A ako nam već uvode jedinstvenu državnu maturu, zbog usporedbe s drugim zemljama, onda neka se malo ugledaju i na to kako su se te druge zemlje razvile kad je u pitanju školstvo."

Savezne zemlje odlučuju

Dodatni problem njemačkog obrazovnog sustava je i podjela nadležnosti. Naime, za školstvo nije nadležna savezna razina, nego ga u skladu sa svojim potrebama i političkim stajalištima uređuju same savezne pokrajine. Zato glasnogovornik saveznog Ministarstva obrazovanja Elmar König upućuje da je savezna razina pogrešna adresa za primjedbe o stanju školskih zgrada, prevelikih razreda i funkcionalnosti pojedinih škola.

Djevojčica s maramom sjedi u školskoj klupi

Djeca stranaca često imaju slabije šanse za kvalitetno obrazovanje

Njegovo mišljenje ne dijele ni nastavnici niti učenici. Oni smatraju da se država mora aktivnije uključiti u obrazovnu politiku i odmah početi djelovati. Birzen Kizgen zato poručuje političarima: "Oni trebaju slušati naš glas, promijeniti stanje i uvažiti naše zahtjeve."

Preporuka uredništva