Kad čovjek ne zna u kojoj je općini | Priča dana | DW | 05.03.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Kad čovjek ne zna u kojoj je općini

Mnoge općine u Bosni i Hercegovini su dejtonskom podjelom izgubile dio bivšeg teritorija. U nekima granice nisu poznate ni danas. A ljudi koji žive na nevidljivim granicama dvaju entiteta suočeni su s brojnim problemima.

default

Jedna kuća na 'dva' trga

Danilo i Zora Vuković

Danilo i Zora Vuković

Danilo Vuković i njegova supruga Zora kažu da ni sami ne znaju u kojem entitetu se nalazi njihova ulica. „Ranije se zvala Husinska, kasnije Ulica Momčila Đujića. Dobili smo preko 25 odbijenica za svaki pokušaj prijavljivanja, ili u Republiku Srpsku ili u Federaciju BiH. Ne znamo kamo pripadamo, niti gdje da ostvarimo svoja prava. Gubimo živce!“, kažu Vukovići.

Almasa Pirić tek je prije godinu dana saznala da joj kuća teritorijalno pripada Republici Srpskoj. Mada, kaže, sve račune plaća u Federaciji BiH. Zbunjena je. „Nisam ni znala da mi je kuća u Republici Srpskoj. Predala sam papire kako bih se prijavila, no dobila sam odbijenicu. Ne znam šta više da radim“, govori Almasa.

Almasa Pirić

Almasa Pirić

RS za crtanje granica

Kada se uđe u suštinu, s pravom se može zaključiti da je riječ o zaista kompleksnom problemu. Ipak, premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović kaže kako to nije značajno za Vladu Federacije, ali ipak smatra da to pitanje treba administrativno riješiti.

Narodna Skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o katastru. Donošenje toga zakona vlasti RS-a pravdaju potrebom jedinstvene evidencije. „U mnogim općinama u zemljišnim knjigama i dalje se vode Otomansko carstvo, Austro-Ugarska, NDH,…“, kaže direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske Tihomir Gligorić. "Građani će sada u katastru dobiti posjedovno i vlasničko stanje, kao i kulturu, površinu i oblik parcele. Neće se dogoditi da treće osobe imaju nesređeno stanje i da netko može napraviti određenu prijevaru", pojasnio je Gligorić.

Jedan od sudionika Dejtonskog mirovnog sporazuma Krešimir Zubak, slaže se s ocjenom da na brojnim mjestima na području BiH nije definirana međuentitetska linija. „Trebalo bi to urediti, ali ne u smislu kako to misle dužnosnici Republike Srpske, kao utvrđivanje nekih granica. Ali, te crte se moraju definirati kako bi ljudi mogli štititi svoje interese i ostvarivati prava“, ističe Zubak.

Ulica u Sarajevu

Granica se ne vidi, ali se osjeća

Bošnjaci protiv „podjela“

„Nema potrebe za obilježavanjem međuentitetske linije razgraničenja“, kaže zastupnik u Parlamentu BiH Šefik Džaferović. „Tamo gdje se pojavi problem, radi stvarne ili mjesne nadležnosti, moguće je na tom mjestu riješiti sporno pitanje. Dosta je linija i podjela unutar Bosne i Hercegovine“, kaže Džaferović.

Stožer NATO-a u Sarajevu još očekuje od vlasti oba entiteta da proslijede informacije o tome gdje su problemi i neslaganja kada je riječ o međuentitetskom razgraničenju. „Znamo da postoji zabrinutost građana u smislu da međuentitetska linija nekada prolazi kroz stambenu zgradu, pa ljudima koji tu žive nije jasno kome da plaćaju poreze. To je jedan od problema koji shvaćamo i znamo da brine građane", kažu u stožeru NATO-a u Sarajevu. Naglašeno je da EUFOR i NATO nastoje da rješenje izrade domaći političari.

Autor: Sanel Kajan

Odg. urednik: Anto Janković