1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

”Jugoslavija je zapravo eksplodirala" - geopolitički učinci raspada

Raspad Jugoslavije pčetkom 90-tih godina imao je veliki geopolitički utjecaj na Europu, ali i na Pokret nesvrstanih. Europski lideri nisu znali kako se nositi s tolikim brojem novonastalih zemalja na Balkanu.

Zastave bivše SFRJ

Zastave bivše SFRJ

Wolfang Höpken

Wolfang Höpken

Raspadom zajedničke države na prostoru nekadašnje Jugoslavije nastao je mozaik malih nezavisnih zemalja, koji je europskim liderima prouzročio niz problema, smatra Wolfgang Höpken, profesor povijesti jugoistočne Europe na Sveučilištu u Leipzigu. ”Na početku su se svi pitali, kako bi se taj prostor mogao regionalno i politički organizirati. Kako bi se Europa trebala nositi s novim državnim uređenjima? Da bi riješili to pitanje, osmislili su politički instrument. Postavljen je cilj prema kojem bi sve te zemlje s vremenom trebalo približiti i integrirati u Europsku Uniju.”

Jugoslavenski nemiri preneseni i na Afriku

S krajem Hladnog rata između Istoka i Zapada, automatski je oslabljen i Pokret nesvrstanih. Sam raspad Jugoslavije direktno je utjecao i bio jako loš primjer za afričke secesioniste, tvrdi Asfa-Wossen Asserate, politički analitičar i praunuk posljednjeg etiopskog cara, koji već godinama živi i radi u Frankfurtu na Majni. Sve afričke zemlje su, baš kao i bivša Jugoslavija, višenacionalne. U državama Afrike živi na tisuće različitih nacija koje se sporazumijevaju na više od 2.000 jezika. Događaji u Jugoslaviji ohrabrili su afričke secesioniste da krenu u realizaciju svojih planova, objašnjava Asserate:

”Do tog trenutka su sve europske zemlje poštovale granice afričkih država, koje su radi lakše raspodjele kolonija, svojevremeno formirane u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Secesionistički pokreti nisu prihvaćeni. Medutim, raspadom Jugoslavije razbijen je ovaj tabu i s vremenom je prešutno odobrena borba secesionista za odvajanje. Raspad Jugoslavije je za Afriku bio crni dan!”

Zemlje bivše Jugoslavije

Mala EU?

1991. " kobna i probna za međunarodnu politicču elitu "

Do početka rata u Hrvatskoj 1991., u interesu svjetskih političkih lidera bilo je da Jugoslavija ostane cjelovita zemlja, da se ne bi ugrozilo stabilnost cjelokupne regije. Međutim, brze političke promjene koje su 1991. uslijedile na međunarodnoj sceni, preopteretile su tadašnje političare i diplomate, ocjenjuje Holm Sundhaussen, njemački povjesničar za jugoistočnu Europu:

”Kraj Hladnog rata izmedu istočnog i zapadnog bloka, raspad Sovjetskog Saveza, puč u Moskvi, ujedinjenje Njemačke, Zaljevski rat - sve je to iz temelja promijenilo smjer međunarodne politike. Skoro nijedan političar i diplomat nije imao koncept, kako da se nosi s tom situacijom.”

”Jugoslaviju uništili i opljačkali Jugoslaveni”

Rüdiger Rossig

Rüdiger Rossig

Povjesničar Sundhaussen smatra da se Jugoslavija mogla razvijati u pravcu ”male Europske Unije”. Medutim, tadašnji politički akteri u regiji nisu uspjeli pod jednim krovom koordinirati veliki broj malih država, potvrđuje to i balkanolog i novinar iz Berlina, Rüdiger Rossig:

”Jugoslavija je zapravo eksplodirala. Možemo i idućih 50 godina pričati kako su Jugoslaviju uništile sile izvana. Međutim, Jugoslaviju je podijelila, uništila i opljačkala njezina vlastita politička klasa. Sve dok to ne priznamo, mislim da na području bivše Jugoslavije nećemo imati ni političkog, a ni ekonomskog napretka.”

Autorica: Selma Filipović

Odg. ur.: ak/sm