1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Jugoslaveni - izumiruća vrsta?

Dvadeset godina nakon raspada SFRJ i zadnjeg popisa stanovništva iz 1991. godine, u kojem se oko milijun ljudi izjasnilo kao Jugoslaveni, istražili smo gdje su danas ti ljudi i što je ostalo od njihovog jugoslavenstva.

Zastava Jugoslavije s popucanom površinom

Jugoslavena još ima

Istraživali smo u tri nekadašnje republike bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije: Srbiji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj je novi popis stanovništva na dnevnom redu u travnju ove godine, u Srbiji je odgođen za listopad, a u Bosni i Hercegovini se ne zna hoće li ga uopće biti. U toj državi, naime, popisa stanovništva nakon završetka rata nije ni bilo.

J ugoslaveni kao antinacionalistička kategorija

Titov grob

Nakon raspada SFRJ posjetitelja na Titovom grobu bilo je sve manje...

Među Jugoslavenkama je i Maja Rogić, Novosađanka koja je rođena godinu dana prije smrti Josipa Broza Tita, doživotnog predsjednika bivše države. O tome zašto se i dan-danas izjašnjava kao Jugoslavenka, ona kaže: "Mislim da je osnovni razlog to što sam odrasla u obitelji u kojoj se njegovalo bratstvo i jedinstvo i u kojoj su se njegovale tekovine Jugoslavije. Tako da mislim da su moji roditelji imali presudan utjecaj na to. I da čak i devedesetih godina, kada se počelo svašta događati, kada je počeo rat, oni nikada nisu prešli ni na jednu stranu, nego su ostali dosljedni tom jugoslavenskom duhu."

Ni Goran Behmen iz Sarajeva ne mari za nacionalnu pripadnost: "Ako me pitate o mom nacionalnom izjašnjavanju, onda ću vam reći da se izjašnjavam onako kako se osjećam: a osjećam se kao Južni Slaven, Bosanac i Hercegovac. Tome možemo još dodati da sam Sarajlija, porijeklom Hercegovac i tako dalje."

Ideja je mrtva?

Biljana Kasić, profesorica zagrebačkog Filozofskog fakulteta, smatra da je ideja jugoslavenstva danas manje-više nepostojeća: "Po mom sudu, ideja jugoslavenstva je danas u ideološko-političkom značenju mrtva i u tom smislu teško obnovljiva. Razlozi su prije svega u nacionalnim, preciznije u nacionalističkim projektima, a koji su dijelom doveli do rušenja jugoslavenske zajednice."

Ljudi pored Titovog spomenika

... no Titovi poklonici i dalje se redovito okupljaju u Titovom rodnom mjestu Kumrovcu

Aleksej Kišjuhas, sociolog s novosadskog Filozofskog fakulteta, ne dijeli to mišljenje: "Postoji neka vrsta nostalgije za tim vremenima. I ta nostalgija je razumljiva jer postoji i u istočnoeuropskim zemljama. Iz tih razloga smatram da, ukoliko bi postojala neka vrsta inicijative za očuvanje tog identiteta, on ne bi nužno propao." Prema Kišjuhasovim riječima, nacionalistima niti u jednoj novonastaloj državi jednostavno ne odgovara da se ljudi izjašnjavaju kao Jugoslaveni, zbog čega se često s te strane čuju prigovori da Jugoslaveni ne mogu biti priznati ni kao nacionalna manjina: "Danas je biti Jugoslaven zaista jedna subverzivna identifikacija. Zbog nedostatka države-nacija, ona je kao takva prije svega antinacionalna identifikacija i inzistira prije svega na jednom multinacionalnom načelu, koje je karakteriziralo taj jugoslavenski prostor kao takav."

Na sljedećoj stranici: Što je to "jugoslovenski identitet"?

Preporuka uredništva