1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Jugoistok Europe prvi dio svijeta bez mina

Nagazne su mine jedno od najpodmuklijih oružja – njihova je proizvodnja relativno jeftina, u ratovima pruža relativno dobru zaštitu položaja, ali opasnost od mina vreba desetljećima nakon što se ratovi i završe. Ovoga tjedna u Zagrebu o izgledima za svijet bez mina raspravlja približno 700 predstavnika 147 država potpisnica Ottawske konvencije.

Svaka peta žrtva od mina je dijete

Svaka peta žrtva od mina je dijete

U svijetu je 2004. godine 6251 čovjek poginuo ili je osakaćen od mina. Svaka peta žrtva bilo je neko dijete. Riječ je na žalost o registriranim slučajevima, a sluti se da je siva brojka daleko veća – procjenjuje se da svake godine od mina strada i do 20 tisuća civila.

Šesti je to sastanak od donošenja konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnji i prijenosu protupješačkih mina i njihovom uništenju, no prvi puta se održava u zemlji koja je istovremeno i primatelj pomoći i zemlja koja pomoć može i pružiti.

„Postignuća u zadnje dvije godine su znatna, no pred nama je još dug i težak put do svijeta bez mina“, istaknuo je na zagrebačkome skupu bivši visoki predstavnik Međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Wolfgang Petritsch, koji je predsjedao lanjskom prvom preglednom konferencijom „Ottawske konvencije“ u Nairobiju, gdje je i donesen Akcijski plan čije se provođenje ocjenjuje na aktualnom sastanku. Petritsch je naglasio kako je vrlo važno da se Zagrebačko izvješće o napretku, o kojem se na sastanku raspravlja, usvoji i provede, te je dodao: «Za napredak će od presudne važnosti biti trajna suradnja s civilnim društvom i organizacijama poput Crvenoga Križa i Međunarodne kampanje za zabranu protupješačkih mina», rekao je Petritsch.

Pomoć žrtvama je također bitna

Jedna od najvažnijih sudionica sastanka je i dobitnica Nobelove nagrade za mir 1997. godine i veleposlanica Međunarodne kampanje za zabranu protupješačkih mina Jody Williams. Ona je tijekom svojega izlaganja, uz daljnje napore koje treba uložiti u poštivanje rokova za čišćenje miniranih područja, istaknula i važnost pomoći osobama koje su preživjele udar protupješačke mine. «(Iako su obveze o uklanjanju i uništavanju mina jasno izrečene, takav slučaj nije i s postupanjem prema žrtvama mina. Na kraju krajeva, ovo je međunarodni sporazum o razoružavanju, i istovremeno humanitarni sporazum, i ako se ne budemo znali postaviti i zaista pomoći žrtvama onda smo potpuno promašili cilj», upozorila je Willimas, a osvrnula se i na tri velike zemlje koje za sada nisu potpisnice Konvencije - SAD, Rusiju i Kinu. Među njima postoje bitne razlike.Rusija primjerice i dalje upotrebljava protupješačke mine i to je za svaku osudu, Kina je, pak s vremenom počela raditi na tom problemu i, nastavila je Williams, ne bi ju začudilo da Kina bude prva od tih triju velikih zemalja koja će potpisati Konvenciju. Kritiku zbog nesudjelovanja uputila je i svojoj domovini SAD-u uz napomenu da Sjedinjene Države ipak ne upotrebljavaju protupješačke mine još od prvoga Zaljevskoga rata 1991., a zabranile su izvoz tih mina.

Williams hvali Hrvatsku

Domaćinu sastanka, Hrvatskoj, Jody Williams uputila je iskrene i poticajne pohvale: «Ova zemlja jedna je od rijetkih zemalja pogođenih protupješačkim minama koja je na sebe preuzela obavezu da će zemlju očistiti od mina. To je za najsnažniju moguću pohvalu i drugim nacijama poručujemo da trebaju slijediti hrvatski primjer i pratiti što ta zemlja radi ako uistinu žele očistiti svoje zemlje od mina» zaljučila je Williams. Hrvatska, prema riječima pokroviteljice konferencije ministrice vanjskih poslova Kolinde Grabar Kitarović, ulaže velike napore, te čak s 80 posto udjela sudjeluje sredstvima namijenjenima za protuminsko djelovanje, a ostatak novca dolazi iz donacija. No to Hrvatsku nije spriječilo da i prije rokova uništi zalihe protupješačkih mina, ali upitno je hoće li se stići ispuniti i drugi uvjet koji se odnosi na dovršavanje razminiranja do ožujka 2009. godine, jer hrvatski pirotehničari nerijetko upozoravaju na nezadovoljavajuća uvjete u kojima rade. Ministrica Kitarović naglašava: kako Hrvatskačini čini maksimalne napore da se iz proračuna izdvoje maksimalna sredstva: «Program razminiranja nalazi se upravo pred Vladom, o njemu treba raspravljati u kontekstu proračuna. U skladu sa svim mogućnostima koje imamo, radimo na tome da se to pitanje riješi što prije, ali doista treba poslušati i sektor, treba poslušati i pirotehničare, treba voditi računa o njihovoj sigurnosti, uvjetima rada i u tom smislu uspostaviti stalni dijalog.» Kao prioritete „Ottawske konvecije“ za iduću godinu izdvojila je sljedeće: «Uz razminiranje, Hrvatska posebno težište stavlja na zaštitu žrtava mina, u njihovu reintegraciju u život i obrazovanje te akcije upozoravanja na opasnosti od mina. Imamo i poseban centar u Rovinju za rehabilitaciju, a isto tako provodimo i edukacijske programe – evo jedan o djeci žrtvama mina upravo se odvija tu u susjedstvu.»

Zadaća je na pretek

Uz mnoge ugledne sudionike zagrebačkoga sastanka, Hrvatsko preuzimanje predsjedavanja konvencijom najtoplije pozdravio diplomat Petritsch koji tu zemlju vidi kao regionalnog lidera u protuminskom djelovanju, a pozitivni zamah koji je primijetio omogućio mu je optimistične prognoze: «Uvjeren sam da će regija jugoistočne Europe biti prvo područje, globalno gledajući, u kojem će biti obavljen posao koji smo zacrtali u Nairobiju – a to je stvaranje svijeta bez mina» poručio je Petritsch. Šesti sastanak „Ottawske konvencije“ nastavlja se do petka kada se očekuje i usvajanje Zagrebačkoga izvješća o napretku kojim će se ocijeniti implementacija Akcijskog plana iz Nairobija.