1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Jučer teroristi, sutra ministri – Što je zapravo Hamas?

Za međunarodnu javnost Hamas je organizacija odgovorna za cijeli niz terorističkih napada u Izraelu koja kategorički osporava pravo židovske države na postojanje. Među Palestincima on je neobično omiljen zbog svoga socijalnog angažmana. U početku ga je podržavao i sam Izrael kao protutežu PLO-u Jasera Arafata. No, tko ili što je Hamas doista?

Radikalni Hamas nadmoćno je pobijedio na izborima za palestinski parlament.

Radikalni Hamas nadmoćno je pobijedio na izborima za palestinski parlament.

Krvoproliće na ulicama Jeruzalema: prošle su dvije godine otkako je palestinski samoubojica sa sobom u zrak digao autobus na međugradskoj liniji. Kao i obično, bilo je mnogo mrtvih i ranjenih. I ovoga puta napadača je poslao «Islamski pokret otpora» ili – arapski skraćeno – Hamas. Ta je organizacija odgovorna za desetke sličnih napada u Izraelu u kojima je od 1993. poginulo na stotine ljudi. Za razliku od do sada vladajućeg Fataha u zadnjih 15-ak godina, Hamas ne igra na kartu dijaloga u nastojanju da se konačno riješi konflikt s Izraelom.

«Pregovorima se ne postiže ništa»

Tvrdi to vođa Hamasa u pojasu Gaze Mahmud al-Sahar: «U slučaju okupacije postoje tri mogućnosti za oslobađanje zemlje: pregovorima, oružanom borbom ili kombinacijom tih dviju metoda. Palestinci od potpisivanja mirovnog sporazuma iz Osla problem nastoje riješiti pregovorima. No, nitko ne može poreći da time ništa nije postignuto. Nedvojbeno je da je razlog izraelskog povlačenja iz pojasa Gaze bio naš oružani otpor.»

Hamas je jedan od najmlađih palestinskih pokreta. Utemeljen je ubrzo nakon izbijanja prve Intifade 1987. godine. Neposredno su mu prethodili «Islamski centar» i «Muslimanska bratovština». Isprva se djelatnost «Islamskog centra» svodila na dobročinstva i vjerski odgoj. Cilj je bila obnova muslimanske zajednice kroz povratak izvornome islamu. 80-ih godina, međutim, porastao je pritisak na tu organizaciju da se izjednači s drugim skupinama i primi oružja u borbi protiv Izraela. Razbuktavanjem Intifade u ono su vrijeme podjednako bile iznenađene i zatečene vodeće ličnosti islama kao i čelništvo Fataha. No, to ih nije omelo u ocjeni kako je nastala povoljna klima za pokretanje oslobodilačke borbe. Zato nikoga nije trebalo moliti dvaput.

«Hej, hej, Hamas!»

Kao za nedavnih demonstracija u Gazi, sve više Palestinaca pjesmom i pokličima doziva Pokret otpora. Popularnost islamista nikad nije bila veća – i ne samo među radikalnim pripadnicima tog naroda. Tome je pogodovala i činjenica da je Izrael u međuvremenu ciljanim napadima eliminirao gotovo cijelo vodstvo Hamasa, uključujući i njegovog osnivača, šeika Ahmeda Yassina. Hamas je danas u očima mnogih Palestinaca oličenje socijalne skrbi koja je – nakon niza godina gospodarskog nazatka – potrebnija nego ikada, na primjer u obliku besplatnih dječjih vrtića, škola ili pučkih kuhinja. On je simbol čistoće obraza i nepotkupljivosti njegovih vođa (za razliku od čelnika Fataha) te povratka tradiciji i islamskom moralu. Hamas je palestinskoj verziji nacionalizma pridodao islamsko značenje.

Nacrtu palestinskoga društva iz pera tog pokreta pripada i okretanje leđa Europi i Zapadu. Profesor Aduan, koji na Islamskom sveučilištu u Gazi podučava politologiju, jedan je od ideoloških preteča Hamasa: «Od Amerike i Europe mi smo preuzeli gotovo sve: odjeću, arhitekturu, čak i način prehrane. No, ubrzo smo shvatili da to nije naša tradicija. Dali smo se u potragu za nama samima i za našim korijenima. Želimo se vratiti staroj povijesti, počecima islama, kako bismo pronašli novu kulturu kojom ćemo se oduprijeti europskoj kulturi. Jer Europa i Amerika zlorabe kulturu kao oružje u okršaju.»

Cijeli je Izrael «okupirano palestinsko područje»

Uništenje Izraela i osnivanje islamske države od rijeke Jordana pa sve do Sredozemlja najradikalniji je cilj Hamasa zbog kojega je taj pokret 1989. bio zabranjen. Hamas cijeli Izrael smatra «okupiranim područjem» i toga se stajališta ne odriče ni danas. SAD, Europska unija i Izrael pokret su svrstali među terorističke skupine, premda se Hamas zadnjih godina uglavnom pridržavao primirja i ustručavao od napada, radeći istodobno na svom umjerenijem političkom imidžu.

Mahmud al-Sahar, šef Hamasa u pojasu Gaze, pojašnjava zašto se pokret odlučio sudjelovati na parlamentarnim izborima: «Svako doba ima svoje metode i interese. U vrijeme okupacije cilj je eliminacija agresora, a sredstvo za postizanje tog cilja je oružani otpor. Danas, međutim, kada govorimo o djelomičnom povlačenju, o djelomičnome okončanju okupacije, došlo je vrijeme koje zahtijeva nova sredstva. Jedno od tih sredstava je i sudjelovanje u organima vlasti s jednim odlučujućim ciljem: ono što je Izrael razorio na području infrastrukture, poljoprivrede, industrije, stanogradnje itd. ponovno izgraditi i to na legalan način.»

«Ključ je u rukama Palestinaca na autonomnim područjima»

Neki se nadaju da će Hamas, kada bude morao snositi odgovornost vlasti, postati uračunljiv, što bi moglo dovesti i do konačnog odricanja od nasilja i terora, ili kako je to – u, doduše, nedorečenoj, ali ipak vrlo rječitoj izjavi – opisao njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier: «Ključ sada nije toliko u rukama EU-a ili u rukama međunarodne zajednice, nego ključ sada leži u rukama Palestinaca na autonomnim područjima. Oni se moraju odlučiti hoće li ići političkim putem. Bude li to bio slučaj, otvorit će se opcije. A ako ne...?»

Ipak, za sada nema naznaka da će se Hamas tako brzo odmaknuti od svoje tvrde linije prema Izraelu, premda vrata ostaju odškrinuta, kako bi se moglo iščitati iz najnovije izjave što ju je CNN-u dao Mahmud al-Sahar: «Zatražite od Izraela da prestane s ubijanjem, da prestane s uhićenjima, da dozvoli Palestincima koji žive po izbjegličkim logorima da se vrate na rodno tlo, na zemlju svojih očeva i djedova na kojoj su živjeli od prije nekoliko tisuća godina. Prije nego se to dogodi mislim da ni jedan Palestinac neće prihvatiti argumente Izraela.»