1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Josipović: Govor mržnje u Hrvatskoj je samo eksces

Tjedan dana uoči izbora za Europarlament predsjednik RH Ivo Josipović za Deutsche Welle govori o govoru mržnje u hrvatskom javnom prostoru, ljudskim pravima, odnosima sa Srbijom i BiH te o očekivanjima od samih izbora.

Titel: Kroatischer Präsident Ivo Josipovic Beschreibung: Kroatischer Präsident Ivo Josipovic Datum: April 2013 Stichworte: Ivo Josipovic, Kroatien, Präsidnet Copyright: Martina Maračić

Kroatischer Präsident Ivo Josipovic Kroatien

Deutsche Welle: Nedavno smo svjedočili višestrukom govoru mržnje nekih osoba iz javnog života Hrvatske. Izvršni  predsjednik NK Dinamo Zdravko Mamić je putem medija izvrijeđao ministra obrazovanja pozivajući se na njegovu „pogrešnu“ nacionalnost. Kandidatkinja za Europski parlament Ruža Tomašić je poručila da je „Hrvatska za Hrvate te da su svi ostali gosti“, da bi kasnije, opravdavajući tu svoju izjavu rekla da je mislila na one koji ne doživljavaju Hrvatsku kao svoju domovinu. Postoji li mogućnost da Hrvatska napravi korak unatrag u poštivanju ljudskih prava?

Ivo Josipović: Rekao bih da je Hrvatska čvrsto akceptirala ljudska prava općenito, a i prava nacionalnih manjina. Nikakva retorika „osobe x“ ili „osobe y“, gospodina Mamića ili bilo koga drugoga ne može to promijeniti. Naravno, to je ružno čuti i na to treba reagirati. Vidjeli ste da sam i ja vrlo jasno rekao što o tome mislim. Ali, za usporedbu, pogledajte stanje ili slične izjave u Nizozemskoj, Njemačkoj, Francuskoj, čak i uz nasilje. Prema tome, ne prihvaćam tezu prema kojoj je eksces nekih, rekao bih za politiku egzotičnih likova, paradigma hrvatske politike. Ne prihvaćam tezu da bi to mijenjalo naša ustavna i politička načela koja su vrlo jasna. Hrvatske je demokratska zemlja i poštivat će sva prava koja poznaje Ustav.

Njemački predsjednik Joachim Gauck i njegovo domaćin Ivo Josipović vrše pregled počasne garde u zagrebačkoj zračnoj luci, 7.12.2012.

Njemački predsjednik Joachim Gauck i njegovo domaćin Ivo Josipović vrše pregled počasne garde u zagrebačkoj zračnoj luci, 7.12.2012.

Nedavno ste tijekom obilježavanja 22. obljetnice pogibije Josipa Jovića, koji se smatra prvom žrtvom Domovinskog rata, na Plitvicama izazvali negodovanje okupljenih branitelja. Bojkotirali su vašeg izaslanika Sinišu Tatalovića, okrenuli su mu leđa i opet je došlo do „prebrojavanja krvnih zrnaca“. Kažu, trebali ste doći vi osobno na Plitvice. Zašto se vama zamjera ono što se drugima nije zamjeralo?Jesu li danas branitelji instrument politike?

Očito je bila riječ o političkoj manipulaciji. Baš je sad nakon toliko godina bilo silno važno da tamo bude predsjednik, a ne izaslanik. I ako se uz to još izaslanika izvrijeđa po nacionalnoj osnovi, onda znate da to, narodski rečeno, nisu čista posla. Ali, to je manji dio braniteljske populacije i onih koji su bili na komemoraciji da odaju počast Josipu Joviću. Ponašanje tih ljudi, neću reći branitelja, jer oni nisu reprezentativni dio branitelja već tko zna iz kojih su krugova, je uvreda obitelji Jović. Nadam se da ćemo tu manipulaciju što prije zaboraviti.

Mediji, pa i mi, često kada izvještavamo o odnosima Hrvatske i Srbije koristimo sintagmu „zamrznuti odnosi Zagreba i Beograda“. Kažemo da je izbor Tomislava Nikolića za srbijanskog predsjednika početak tog zahladnjenja. S bivšim predsjednikom Borisom Tadićem ste bili politički i svjetonazorski bliskiji. Nedavno ste zajedno u Zagrebu pratili i utakmicu nogometnih reprezentacija Hrvatske i Srbije…

Tako je! Što je meni činilo veće zadovoljstvo nego njemu, obzirom na rezultat.

Naš dopisnik u razgovoru s predsjednikom Josipovićem

Naš dopisnik u razgovoru s predsjednikom Josipovićem

Što se onda treba dogoditi da odnosi dviju zemalja opet krenu uzlaznom putanjom?

Teza medija kako je nastupilo ledeno doba odnosa Hrvatske i Srbije naprosto nije točna. Takva tvrdnja proizlazi iz možda nešto hladnije retorike s obzirom na pojedine izjave koje smo čuli sa strane susjeda. Podsjetit ću da sve ono što se je događalo zadnje tri godine i dalje ima kontinuitet. Dakle, države surađuju na rješavanju otvorenih pitanja. Daleko smo od toga da se sva pitanja riješe. Surađujemo na progonu kriminalaca, ratnih zločinaca, otvaraju se tvrtke s jedne i druge strane, sportski klubovi igraju, umjetnici nastupaju sve češće s jedne i druge strane granice. Naši dužnosnici se susreću ne samo na multilateralnim sastancima u okviru raznih institucija u svijetu, već razmjenjujemo i posjete. Ministar vanjskih poslova Srbije je bio kod mene. Primio sam i načelnika Generalštaba Vojske Srbije. Naš premijer je bio u Srbiji. Ministrica vanjskih poslova se susrela nekoliko puta sa srbijanskim kolegom. Ako baš hoćete, u Vatikanu sam se sreo i pozdravio s predsjednikom Nikolićem. Naravno da ono što jest povod za tu netočnu tezu o ledenom dobu je to što nema službenih susreta između predsjednika Nikolića i mene. Naći ćemo se onoga trenutka kada obojica budemo mogli uvjeriti svoje građanke i građane da donosimo neki dobar vjetar. O tome se vode razgovori. Mi nemamo nikakvih diplomatskih sporova i ne trebamo posrednike. Nije nužno da se susrećemo na neutralnom terenu.

Je li Hrvatska i dalje spremna pomagati Srbiji na putu prema Europskoj uniji?

Apsolutno, ne samo Srbiji nego i ostalim susjedima. Naš je strateški interes članstvo svih zemalja jugoistočne Europe u EU-u. Naravno, one će poput nas morati ispuniti sve uvjete koji su pred njima. Ako budu trebali, imat će našu političku i tehničku pomoć.

U usporedbi s bivša dva predsjednika, puno ste suzdržaniji u komentiranju političke situacije u Bosni i Hercegovini?

Naša je politika da, respektirajući suverenost BiH, ne ulazimo u unutarnja pitanja. Naravno, poštujemo našu ustavnu odredbu o pomoći hrvatskom narodu izvan Hrvatske. Nastojim pomoći unutarnjem dijalogu u BiH, kao što to čini i premijer Milanović, kao što je to činila i bivša Vlada. Mislim da tu imamo dobrih uspjeha. Ne treba tomu raditi neku veliku reklamu i bolje je da stvari budu što više u rukama političara u BiH. Oni imaju povijesno i pravno zamršenu situaciju. Nije im lako, ali imaju naše ohrabrenje i pomoć, u mjeri u kojoj im je potrebna.

Hoće li se položaj Hrvata u BiH otežati obzirom na pretpostavku da će se još više Hrvata iseliti iz te zemlje kada ulaskom Hrvatske u EU dobiju europsko građanstvo?

Ne vjerujem u to da će to biti povod nekom velikom iseljavanju. Neka istraživanja to opovrgavaju. Glavni faktor iseljavanja nije članstvo u EU-u nego siromaštvo i nedostatak posla. Toga je bilo i bit će i bez EU-a. Namjerno ne govorim samo o Hrvatima jer ima veliki broj Bošnjaka koji imaju hrvatsko državljanstvo. Ima nešto i Srba. Oni će vjerojatno postati, ili bi trebali biti, proeuropski motor u BiH. Vjerujem da će naš ulazak u EU biti dodatni poticaj BiH u naporima kako bi i ona sutra postala članicom.

Ivo Josipović (lijevo) i Boris Tadić (desno) za jednog susreta u Bruxellesu.

Ivo Josipović (lijevo) i Boris Tadić (desno) za jednog susreta u Bruxellesu. Sastanak s Tomom Nikolićem treba "neki dobar vjetar".

Kako vidite položaj Hrvatske u regiji u ovom trenutku? Mislite li da je ona zaista lider?

Ne volim tu riječ. Ona na neki način implicira nadmoć u odnosu na druge zemlje. Više volim partnerstvo. I u tom partnerstvu koje nastojimo graditi nas opterećuje povijest, opterećuje nas rat. S druge strane, veže nas puno toga. Naš ulazak u EU i poziciju vidim kao poticaj razvoju toga partnerstva.

Jeste li zadovoljni odjekom 20 mjera za olakšavanje dužničke krize građana koje ste nedavno predložili? Odgovor banaka je bio taj da građani nisu u dužničkoj krizi.

Dobio sam demanti te izjave koja je izazvala toliko prašine. Zanimljivo je da i bankari sada razvijaju socijalne pakete pomoći najugroženijima, dakako selektivno, ne želeći da oni postanu pravilo. S druge strane, vrlo sam zadovoljan odjekom preporučenih mjera u medijima. I ono što mi je drago, vidim da se o preporukama raspravlja i u okviru projekata pojedinih zakona.  Moram pohvaliti odluku Vlade da država otpiše kamate na dug građanima. Isto tako, razgovara se o redefiniciji zatezne kamate. Ministarstvo pravosuđa je najavilo da će do kraja godine izaći s projektom osobnog stečaja. Siguran sam da će neke ideje zaživjeti s vremenom, jer to nije stvar dekreta. Vidim da mjere djeluju poticajno i to je meni dovoljno. Znamo da Vlada i parlament nose odgovornost za zakonodavstvo, gospodarstvo i socijalnu politiku. Ako im je moja inicijativa olakšala, ako im je bila inspirativna, ja sam zadovoljan.

Za kraj nekoliko riječi o izborima za Europski parlament koji će se prvi puta održati u Hrvatskoj. Neki vam zamjeraju da ste raspisivanjem izbora za 14. travnja ostavili premalo vremena za edukaciju građana.

Kada bismo izbore odgodili za pola godine, vjerojatno bi isti ljudi isto prigovarali da ne znamo dovoljno. Vremena je bilo dovoljno za one koji su htjeli naučiti. Oni koji ne znaju, još i sad stignu sjesti za računalo i za sat vremena naučiti sve najnužnije o Europskom parlamentu. Mislim da je taj prigovor više izlika onima koji vole prigovarati, nego što se radi o suštinskom prigovoru.

Kakav odaziv građana na birališta očekujete?

Različiti faktori uvjetuju izlaznost. Po primjerima drugih zemalja, za očekivati je nižu izlaznost nego na izborima za nacionalni parlament. To je uobičajeno u EU-u. Mislim da će, kako budu jačale europske institucije i kako bude jačao njihov neposredni utjecaj na naše živote, tako i rasti broj onih koji će sudjelovati u europskim izborima.

Preporuka uredništva