1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Johannis: Rumunji žele duboke promjene

Novi rumunjski predsjednik Klaus Johannis objavljuje rat korupciji koja izjeda njegovu zemlju. U intervjuu za DW taj rumunjski Nijemac tvrdi kako je Bukurešt provjeren partner EU i NATO, a ubuduće će biti još aktivniji.

Novi predsjednik Rumunjske: Klaus Johannis

Novi predsjednik Rumunjske: Klaus Johannis

DW: Pobijedili ste na izborima prilično uvjerljivo, iako su sve ankete pred drugi krug izbora pokazivale prednost aktualnog premijera Viktora Ponte. Što je prelomilo izbornu trku, čiji ishod se sada naziva „povijesnim“?

Klaus Johannis: Povijesna je prije svega neočekivano visoka izlaznost. Čitav svijet je mogao vidjeti koliko je jaka volja Rumunja za demokracijom i slobodom. To je bilo impresivno! Vjerujem da sam razbio čitav niz klišeja i predrasuda o načinu na koji se vodi politika i o tome što je uopće moguće u Rumunjskoj. Birači su to razumjeli. Njihov glas i njihov masovni izlazak na izbore poslali su jasan signal: Rumunji žele duboke promjene načina na koji se u njihovoj zemlji do sada vodila politika.

Kakva je Vaša vizija Rumunjske?

Želim jaku i naprednu zemlju. Konkretno, to je Rumunjska u kojoj će svatko raditi svoj posao, započeti projekti će biti i završavani, zakon će važiti jednako za sve, a političari i institucije biti će u službi građana. Zajedno možemo urediti Rumunjsku onako kako želimo. U svom izbornom programu sam predložio 11 velikih tema koje treba obraditi u konsenzusu društva i političke klase. Tu prije svega mislim na velike državne sustave poput zdravstva, obrazovanja, penzija, ali i privrede.

Obećali ste pravnu državu i borbu protiv korupcije. Da li će to biti moguće s socijalističkom većinom u parlamentu? Do sada smo gledali borbu socijaldemokratske vlade Viktora Ponte i konzervativnog predsjednika Trajana Baseskua.

Mislim da predsjednik ima značajnu ulogu u očuvanju pravne države i nezavisnosti pravosuđa, što uključuje i borbu protiv korupcije. Ovi elementi su vrlo značni za demokraciju u Rumunjskoj – to moraju shvatiti sve vladajuće koalicije, sve političke stranke. Bez obzira tko imao većinu u parlamentu, neophodan je politički konsenzus. Ne trebaju nam samo dobre namjere, trebaju nam djela. U prvom govoru nakon izbora pozvao sam političke stranke da jasnim koracima dokažu kako su razumjeli pravi ishod glasanja. Konkretno mislim na konačno odbacivanje planiranog zakona o amnestiji onih koju su proglašeni krivim za korupciju te prihvaćanje svih zahtjeva tužiteljstva za ukidanje imuniteta poslanicima optuženima za korupciju. To je sve realizirano za samo dva dana. Dakle može se! Predsjednik može biti netko tko upravlja ka konsenzusu u središnjim pitanjima.

Rumunjska je država Europske unije s najdužom granicom prema Ukrajini. Kakvi su Vaši vanjskopolitički prioriteti u kontekstu krize u Ukrajini?

Kao predsjednik ja ću nastaviti i učvrstiti aktualni pravac naše vanjske politike: strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Državama te jačanje uloge Rumunjske u NATO i EU. U kompliciranoj geopolitičkoj situaciji Rumunjska će se ponašati kao ozbiljan i provjeren partner na kojeg se naši saveznici mogu osloniti.

Klaus Johannis

Johannis: "Predsjednik ima značajnu ulogu u očuvanju pravne države"

U kampanji ste dobili podršku njemačkih političara, čak i kancelarke Merkel. Hoće li njemačko-rumunjski odnosi ući u novu etapu?

Da, mislim da doživljavamo novu fazu. To ne važi samo za odnose s Njemačkom. Uvjeren sam da Rumunjska općenito mora poboljšati imidž u okviru Europske unije. Rumunjska može i mora biti aktivnija u organizacijama kojima pripada i bolje iskoristiti potencijal.

Klaus Johannis, 1959, u nedjelju (17.11.) je izabran za petog predsjednika Rumunjske. Od ove godine on je na čelu Nacionalne liberalne stranke, dok je ranije vodio Demokratski forum Nijemaca u Rumunjskoj. Na političku scenu stupio je 2000. godine kao gradonačelnik Sibinja/Hermannstadta i na toj funkciji je ostao do danas. Pripadnik je njemačke manjine transilvanijskih Saksonaca koji su se na područje Rumunjske naseljavali u 12. stoljeću.