Johannes Calvin - “zaštitnik“ kapitalizma?

Johannes Calvin rođen je prije pola tisućljeća, a njegove ideje relevantne su do danas i izvan reformirane crkve. Dok je Martin Luther za mnoge bio reformator crkve koja se našla u krizi, Calvin se prikazuje kao asket, kao strogi moralni autoritet. Tako su primjerice u Ženevi za Calvinova života bile strogo zabranjene igre na sreću i luksuzno odijevanje, a čak su nekoliko tjedana bile zatvorene i gostionice - stanje koje se nije dugo održalo.

Calvin je bio izuzetno dosljedan

Dio strogih pravila postojao je u Ženevi i prije Calvinova dolaska u taj grad, a slične direktive postojale su i u drugim švicarskim gradovima, objašnjava Calvinov biograf Christoph Stroh: “Calvin je postojeća pravila vrlo dosljedno provodio u djelo. Nije toliko poseban ili neobičan sadržaj tih pravila, nego zapanjuje Calvinova dosljednost u njihovoj primjeni.“ Razlog za ovakav pristup može se tražiti u činjenici da Calvin po struci nije bio teolog već pravnik. Calvinu je bilo iznimno važno da se kršćanstvo ne priprema za zagrobni život, već da sebe dokaže na ovom svijetu (primjerice kroz način u pogledu socijalnog ponašanja). Voditelj reformirane crkve u Austriji, Thomas Hennefeld naglašava da na postavkama Calvinova vjerskog nauka Bog vlada u svim područjima života, da se duhovno od svjetovnog ne može odvojiti, a to dovodi do toga da Calvin od čovjeka traži da se prilikom poštivanja zapovijedi u svojem ponašanju stvara svijet i na taj način čovjek utječe na sva pitanja koja se tiču svijeta.

Calvin ipak nije “zaštitnik“ kapitalizma?

Stoljećima nakon Calvinove smrti, sociolog Max Weber ovog ženevskog reformatora je prikazivao kao preteču gospodarske i radne etike koja je posebno orijetirana na dobit, a Calvin je na neki način postao zaštitnik kapitalizma. Međutim, povjesničar Philipp Benedict, voditelj ženevskog Instituta za povijest reformacije, nije našao dokaze da su protestanti i kalvinisti imali drukčije financijske interese nego primjerice katolici. “Uvjeren sam kako danas možemo tvrditi da se čitav pristup, koji je kalvinizam poistovječio s puritanskom radnom etikom kapitalizma, temelji na vjerskim stereotipovima i predrasudama koji su od kasnog 17. do ranog 20. stoljeća imali veliko značenje i utjecaj. Tada je protestantizam promatran kao vjera naprednih dok je katolička crkva u to vrijeme okretala leđa svakoj vrsti moderniteta pa čak proklinjala moderni gospodarski svijet, demokraciju, ljudska prava i tako dalje“, smatra Benedict. Danas reformirana crkva, koja svoje početke ima u vjerskom nauku Johannesa Calvina, ima 90 milijuna članova koji uglavnom žive u Aziji i Africi.

Autor: Alen Legović

Odg. ur.: Marijana Ljubičić