1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Jogurtom protiv AIDS-a

Jogurt postaje sve popularnija živežna namirnica. Nijemci nikada do sada nisu jeli toliko puno jogurta - u prosjeku gotovo 17 kilograma godišnje. I u Sjedinjenim Državama ovaj mliječni proizvod sa živim kulturama jogurta dobiva sve više sljedbenika, no za znanstvenike su ovi zdravi bacili više od obične hrane.

default

Sada se provode istraživanja koja bi trebala pokazati može li se kulture jogurta koristiti u liječenju AIDS-a.

Jogurt je živa tvar - pro-biotske kulture, koje se reklamiraju na radiju i na televiziji su prirodna hrana svih onih koji se žele zdravo hraniti, no jogurt je ujedno i omiljena hrana satiričarima - za komičare je jogurt samo jedan gnjusni parazit.

No za znanstvenike su bakterije mlječne kiseline vrijedna medicinska sirovina. Profesor Bgharat Ramratnam i njegovi kolege s Brown Medical School na Rhode Islandu su bakterije genetski tako izmijenili da one mogu funkcionirati kao mini-tvornice za proizvodnju cyanovirina - bjelančevine koja može spriječiti zaraze virusom AIDS-a.

"Taj se protein povezuje s virusom i spriječava da virus prodre u tjelesne stanice i inficira ih. Ideja je vrlo jednostavna: bakterije mliječne kiseline proizvode cynovirin i na taj način sprečavaju da virusi AIDS-a prodru u sluznicu vagine - a to je u cijelom svijetu najvažniji način prijenosa zaraze."

To bi značilo da je to neka vrst pasivnog cijepljenja koje još bolje funkcionira od samog cynovirina. "S jedne strane je proizvodnja proteina nevjerojatno skupa. Osim toga, te se proteine ne može jednostavno progutati, jer se oni mogu razgraditi u želučanoj kiselini," naglašava profesor Ramratnam.

S bakterijama mliječne kiseline tih problema nema. One proizvode protein besplatno i u samom ljudskom tijelu - to znači da su onda vjerojatno stabilnije. Te se dobre i korisne bakterije dakako neće koristiti u obliku jogurta za doručak, nego će se - prema svemu sudeći - aplicirati jednom tjedno u obliku vaginalne kreme. Moguće je da će se moći koritistiti i u obliku tableta, kaže profesor Bharat Ramratnam:

"Kada se žene obraćaju liječniku zbog gljivičnih oboljenja, onda im on često savjetuje da jedu jogurt zbog toga što očito neke od tih bakterija iz probavnog trakta dospijevaju u vaginu. To još uvijek nije tako dobro znanstveno dokazano, tako da nismo potpuno sigurni, ali to je jedna od stvari koje ćemo testirati."

Slijedećeg će se ljeta provoditi pokusi na majmunima i trajati najmanje dvije godine, prije nego što se uopće počne pomišljati na eksperimente s ljudima ili na borbu protiv drugih bolesti. No teoretski je to sasvim moguće, kaže profesor Ramratnam:

"Pod pretpostavkom da postoji jedan protein koji te uzročnike napada i pod pretpostavkom da ga bakterije milječne kiseline mogu proizvesti. No može se dogoditi da ih ti učinkoviti proteini otruju."

No ukoliko do toga ne dođe, onda bi čuvene kulture jogurta uz malo pomoći iz genetskih laboratorija značile istrebljenje hepatitisa, proljeva i drugih infekcija koje se prenose preko sluznice.