1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Još se traži novi direktor Ureda za atomsku energiju

Danas se Međunarodni ured za atomsku energiju nije mogao složiti oko novog direktora. Dosadašnji, Mohamed el Baradei je najavio kako ne stoji na raspolaganju i u četvrtom mandatu. Glasovanje se nastavlja sutra (27.3.).

Mohamed El Baradei

Nakon 12 godina mu je dosta

35 članova Vijeća guvernera Međunarodnog ureda koji danas i sutra (26. i 27.3.) zasjeda u Beču, dobro znaju da sa novim direktorom ne biraju samo čelnika stručnog i neovisnog tijela koje je utemeljeno u organizaciji Ujedinjenih naroda. Već je šveđanin Hans Blix i prije egipćanina Mohameda el Baradeia, uoči rata u Iraku pokazao kako ta organizacija može biti važan čimbenik i u pitanjima rata ili mira. U Iraku je, usprkos uvjeravanjima Međunarodnog ureda kako Bagdad nema niti može imati nuklearno oružje, ispao rat samo zahvaljujući bivšem američkom predsjedniku Bushu. El Baradei i Međunarodni ured se nakon toga mogao jedino tješiti Nobelovom nagradom za mir koju su primili 2005. godine.

Niski udarci iz Washingtona

Sadam Husein

I Blix i Baradei su upozoravali kako Sadam najvjerojatnije nema nuklearnog oružja

Ali problemi - i niski udarci protiv dosadašnjeg direktora, nisu prestali. Slijedeći je pitanje Irana i El Baradei je postavio pitanje reforme Sporazuma o neširenju atomskog oružja. Upravo je ovaj ured od sklapanja Sporazuma 1970., zadužen za njegovu provjeru i to iako se od onda mnogo toga promijenilo. Osobito u korištenju atomske energije u civilne svrhe, gdje se dosadašnji direktor onda barem ustrajao u novoj koncepciji nadzora i goriva i nuklearnog otpada koji time nastaje. Vlada bivšeg američkog predsjednika je u tome vidjela susretljivost Ureda atomskim ambicijama Irana - i između ostalog optužila El Baradeia da je popustljiv samo zato jer mu je supruga porijeklom iz Irana.

Div u Beču

Međunarodni ured za atomsku energiju je u svom, gotovo polustoljetnom postojanju prošao put kao i mnoge institucije Ujedinjenih naroda: od malog ureda kojeg je 1957. inicirao tadašnji američki predsjednik Eisenhower kada je već postalo očito da sve više zemalja teži atomskom oružju, do današnjeg birokratskog giganta sa sjedištem u Beču, sa 2.200 suradnika iz 90 zemalja. Načelno je na čelu organizacije njena Generalna skupština koja okuplja predstavnike svih 146 zemalja članica. Ali ona se sastaje samo jednom godišnje: operativno vodstvo je prepušteno Vijeću guvernera koje broji 35 članova i koje se sastaje i po pet puta godišnje. Za izbor direktora je potrebna dvotrećinska većina, dakle 24 glasova.

Veleposlanik Japana u IAEA, Yukiya Amano

Japanski diplomat je imao većinu - ali nedovoljnu.

Japanac je bio favorit

Za položaj direktora su bila istaknuta dva kandidata: veleposlanik Južne Afrike u toj organizaciji, Abdul Samad Minty i veleposlanik Japana, Yukiya Amano. U današnjem, prvom krugu glasovanja niti u trećem pokušaju nije bilo kandidata koji je osvojio potrebnu većinu makar je u sva tri prebrojavanja glasova, kandidat iz Japana imao uvjerljivu većinu. Utoliko će se u sutrašnjem krugu birati između Amana i nekog novog kandidata. Ako pak niti sutra ne bude poznat novi direktor, zapravo još ima vremena za isticanje novih kandidata: mandat Mohameda El Baradeia istječe tek u studenom.

Autor: A. Šubić

Preporuka uredništva