1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Još jedan „tjedan istine“ za Grčku

Već u svibnju Grčka mora vratiti više stotina milijuna eura MMF-u. Što će biti s njom? Mnogi polažu nade u susret ministara financija eurozone koji se ovoga tjedna održava u Rigi.

Kalendar otplate grčkih kredita je dobrano popunjen: sve počinje 1. svibnja otplatom 200 milijuna eura Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), a onda, do sredine lipnja, slijede daljnje tranše za MMF do ukupne vrijednosti od oko 2,5 milijarde eura. To je vraćanje kredita koje je ova financijska ustanova dodijelila Grčkoj u sklopu "paketa spasa".

Šefica MMF-a Christine Lagarde je prošlog tjedna jasno dala do znanja da hoće otplatu u zakazanom roku i da MMF tijekom proteklih 30 godina nijednom nije produžavao taj rok: „Nikada nismo imali slučaj da jedna razvijena zemlja traži odgađanje otplate“, rekla je Lagarde: „I nadamo se da ni Grčka to neće učiniti. Ja osobno to ne bih podržala; MMF je institucija koja se zasniva na pravilima.“ Ovo posljednje u prijevodu znači: ne možemo Grčkoj izaći u susret jer to zabranjuju naša pravila.

Šefica MMF-a Christine Lagarde

Šefica MMF-a Christine Lagarde

„Institucija koja počiva na pravilima“ – tom formulom se često u svojim govorima služi i Mario Draghi, šef Europske središnje banke (ESB). Pri čemu se ta „pravila“ često mogu tumačiti na razne načine. Tako velika kupovina državnih obveznica, po mišljenju mnogih kritičara, nije pokrivena mandatom ove banke. To ipak ne sprječava Draghija da svakog mjeseca na tržišta upumpa 60 milijarda eura.

I ESB pravi pritisak

Prema vlastitim pravilima, ESB nije smio ni dalje prihvaćati grčke državne obveznice kao osiguranje onda kada je njihov rejting pao na nisku razinu. Ali, to pravilo je izigrano jednom – na brzinu donesenom – posebnom dozvolom. U veljači, ubrzo nakon što je Alexis Tsipras postao premijer Grčke, ESB je ukinuo tu posebnu dozvolu i tako odsjekao Grčku od važnog izvora financija. Službeno obrazloženje za tu mjeru glasi: nije se više moglo računati s tim da će ekspertiza reformskog programa biti uspješno okončana.

Od tada grčke banke više nemaju izravan pristup novcu ESB-a i upućene su na kredite za hitne slučajeve koje dodjeljuje Grčka središnja banka. A ti krediti ne samo što su skuplji, već ih mora odobriti i ESB. On povremeno podiže gornju granicu iznosa takvih kredita, ali u mnogo manjoj mjeri nego što je to rađeno za vrijeme prethodne grčke vlade.

Regularno podizanje kredita na tržištu kapitala za Grke - nije opcija. Poslije sastanka grčkog ministra financija Janisa Varoufakisa i šefice MMF-a Christine Lagarde u Washingtonu prošlog tjedna, prinos na trogodišnje državne obveznice je porastao za 27 posto, što je najviša vrijednost od otpisa dugova 2012. godine.

Nigdje novca

Grcima je zato stalo do brze isplate već obećane pomoći od 7,2 milijarde eura. Ali, davaoci trenutno nisu raspoloženi da je isplate jer smatraju da su reforme koje je provela Tsiprasova vlada nedovoljne.

Dvadesetog veljače eurozona se dogovorila da program pomoći Grčkoj bude produžen do lipnja. To stvari nije učinilo jasnijima. Grci taj potez tumače kao „novi okvir“, kako ga je Tsipras nazvao u jednom pismu njemačkoj kancelarki Angeli Merkel. Ostale zemlje eurozone u tome vide samo obvezu da Atena nastavi s politikom štednje.

Upravo to odbija Grčka vlada. Ona je, uostalom, i izabrana zbog obećanja da će obustaviti ispunjavanje uvjeta koje smatra nesocijalnim i ekonomski kontraproduktivnim. Alternative koje je ta vlada dosad ponudila odbačene su kao nedovoljne.

Zbog praznih blagajni šefica MMF-a Lagarde sada opominje sve sudionike ove priče da požure: „To nije stvar koja se može riješiti političkim dogovorom donesenim u posljednjoj minuti.“

Sljedeća šansa u Rigi?

Grčki premijer Tsipras je prošlog tjedna izrazio optimizam u pogledu postizanja dogovora do kraja mjeseca, iako još ima sporenja oko reformi tržišta rada i mirovinskog sustava, kao i na području povećanja poreza i privatizacije.

Ministri financija Wolfgang Schäuble i Yanis Varoufakis

Ministri financija Wolfgang Schäuble i Yanis Varoufakis

U petak, 24.4., ministri financija eurozone će se ponovo sastati u Rigi. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble je već rekao da nije siguran da će susret u Rigi donijeti nešto novo.

Pritisak na grčku vladu da se pokori uvjetima davalaca kredita povećava se iz dana u dan. Tsipras, deklarirani ateist i prvi grčki premijer koji nije prisegnuo polažući ruku na Bibliju, već je počeo razgovore i s Grčkom pravoslavnom crkvom – njezin poglavar Hieronimus II je ponudio da će pomoći kako bi se milijardskim imetkom Crkve došlo do novog novca.