Jesu li Nijemci (pre)zasićeni politikom?
22. rujna 2013
Alexander Oslislo se pokušao politički angažirati u svom rodnom gradu Aachenu. "Tamo uglavnom sjede stariji ljudi. Način na koji razgovaraju i strukture - sve je to prilično čudno za mlade", priča Alexander. Danas je taj 20-godišnji student aktivan u ekološkoj organizaciji Greenpeace, i to već pet godina. On sudjeluje u organizaciji prosvjednih skupova, primjerice protiv termoelektrana koje zagađuju okoliš. Bio je već i u brodu na Sjevernom moru kako bi ukazao na opasnost od ekoloških katastrofa kada se dogode nesreće s tankerima koji prevoze naftu.
Angažman bez stranačke knjižice
Mladi nisu zainteresirani za politiku i rijetko se angažiraju? Ta tvrdnja ne vrijedi za mlade aktiviste Greenpeacea koji se jednom tjedno okupljaju u Ekološkom centru u Bonnu. Među njima je i 29-godišnja studentica Clarissa Figura. Ona kaže da je kod političkog angažmana u strankama nedostatak to što je potrebno puno vremena za dolazak na neku stranačku dužnost s koje se uopće nešto može pokrenuti.
Heiko Geiling, politolog sa Sveučilišta u Hannoveru, ne vjeruje da u Njemačkoj vlada zasićenost politikom: "Ako se pogleda da se 40 posto građana angažira društveno, politički ili na neki drugi način, onda je to vrlo ohrabrujuće." No, prema njegovom mišljenju, sve više vlada zasićenost - političarima. Mnogi su nezadovoljni načinom na koji se stranke prezentiraju. "Kada se stranka kandidira na izborima, mnogima to izgleda kao kontejner. Nitko ne zna točno što se u njemu nalazi", kaže Geiling i dodaje da su upravo mladi ljudi sve manje spremni sudjelovati u mukotrpnim raspravama i borbama za vlast u strankama. "To znači da se oni žele boriti za nešto i odmah vidjeti rezultate", kaže Geiling.
Stranke bez budućnosti?
Broj članova etabliranih političkih stranaka u Njemačkoj stalno pada. Heiko Geiling smatra da su stranke tome same krive. Predizborni plakati sa sloganima koji ništa ne znače, političari koji izgovaraju napamet naučene tekstove - sve to nije dovoljno da bi se ljude oduševilo za politički angažman. To je primjetno i kod sudjelovanja na izborima. Prije 10 godina je na saveznim izborima glasovalo skoro 80 posto njemačkih birača, prošli put je ta brojka iznosila 70 posto.
No, za politologa Roberta Verkampa nije odlučujuće izađe li na izbore 10 posto više ili manje građana. On kaže da je Njemačka svojim brojkama još uvijek iznad međunarodnog prosjeka. Njega više zabrinjavaju oni građani koji uopće više ne izlaze na izbore. Studija koju je izradio za zakladu Bertelsmann je pokazala da je sve manje onih koji na izbore ne izlaze u znak prosvjeda kako bi svjesno na taj način izrazili svoje političko neslaganje, a sve više onih koji ne biraju jer ih to jednostavno ne zanima. Uglavnom je riječ o pripadnicima nižih društvenih slojeva koji su slabo obrazovani.
Više participacije za građane
Ta skupina o kojoj Verkamp govori nigdje se društveno ne angažira: ni u školi niti u sportskom društvu. Taj ogromni jaz vidljiv je kod mlade generacije. S jedne strane su oni koji se s oduševljenjem angažiraju u svoje slobodno vrijeme, poput članova Greenpeacea, s druge strane oni koji su svojevoljno isključeni iz svih događaja. "I to su uglavnom mladi ljudi koji dolaze iz nižih socijalnih slojeva i koji imaju slabo obrazovane roditelje", kaže Verkamp. On smatra da je društvena zadaća da upravo kod te skupine pobudi zanimanje za politiku.
No, Heiko Geiling sumnja u to da je postojeći politički sustav u Njemačkoj pogodan za izvršenje te zadaće. Građani svakih nekoliko godina glasaju na izborima i onda sve ostalo prepuštaju političarima. To jednostavno više nije dovoljno, misli Geiling. On se zalaže za to da se povećaju mogućnosti za sudjelovanje građana u procesu odlučivanja kako bi ljudi u svojim zajednicama mogli utjecati na ono što ih se direktno tiče. Recimo, ako se gradi novi most ili se trebaju povisiti cijene ulaznica za bazen. "To bi bila svojevrsna kura podmlađivanja za naš predstavnički sustav kroz veću participaciju građana. A to ne bi ojačalo samo demokraciju, nego i političke stranke", zaključuje Heiko Geiling.