1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Jesu li škole sve gore ili su učenici sve gluplji?

Davanje poduke školarcima je nekad bila tek "tezga" pokojem studentu da malo popuni svoj novčanik. U Njemačkoj se poduka školarcima pretvorila u industriju tešku preko milijardu eura. Što se dogodilo? I što je problem?

Đak piše u bilježnicu

Objašnjenja u školi sve češće - nisu dovoljna

Zaklada Bertelsmann je dala izraditi studiju, koliko njemačkih učenika uzima dodatnu poduku kako bi uspjela savladati školsko gradivo. O tome do sada nije postojalo baš nikakvo istraživanje, a rezultati do kojih su došli Klaus i Annemarie Klemm su upravo nevjerojatni. Oni su samo mogli procijeniti da roditelji u Njemačkoj godišnje plaćaju najmanje 940 milijuna, a možda i čitavih 1,5 milijardi eura kako bi svojim mališanima osigurali nekoga tko bi im bolje objasnio školsko gradivo.

Poduka je postala industrija

Mladić daje poduku

To više nisu samo 'studoši' koji zarađuju džeparac

Potražnja za podukom je tako velika da to više nije niti posao kojim se bave pojedinci. U Njemačkoj već postoji oko 4000 instituta koji su specijalizirani za poduku učenicima, a očito da barem neki od njih i sjajno zarađuju. U svakom slučaju imaju novca i za reklamu u novinama i na radiju.

Poduka se nudi u baš svim predmetima: Od matematike - koja je teoretski i statistički, najomiljeniji predmet među njemačkim školarcima pa do stranih jezika ili u njemačkom. Štoviše, već poduku sve više traže i mališani iz prvih četiri razreda osnovne škole.

Imperativ uspjeha i od najmanjih

Školarka

Moraju biti sve petice!

Pedagoški stručnjak Klaus Klemm ukazuje kako je to uvelike i posljedica njemačkog školskog sustava. Tu "pučka škola" traje samo prve četiri godine i nakon nje predstoji važna životna odluka: u školu za neki zanat, u takozvanu "realku" ili u jedinu školu koja će mališane jednom dovesti i do fakulteta - u gimnaziju. Odluka, da li će netko biti kuhar ili kirurg zato pada već u toj pučkoj školi i naravno da ovisi o ocjenama.

U spomenutim institutima koji se bave podukom rado vole isticati kako, osim znanja, poduka može biti korisna iz još tri razloga: da bi se usvojila tehnika učenja, kako bi se povećala pažnja i u slučajevima kada postoji takozvana "blokada učenja". Ali ova studija zaklade Bertelsmann pokazuje kako je motiv poslati svog mališana na poduku veoma često jednostavno - novac.

U pokrajini Baden-Württenberg gdje je više imućnijih građana i instituti za poduku niču kao gljive poslije kiše. Tamo se na poduku ne šalju samo učenici koji imaju loše ocjene, nego i oni koji bi željeli peticu umjesto četvorke. Drugim riječima, novcem djecu već od najmanjih nogu tjera da uđu u utrku za što boljim rezultatima koji bi vodili do uspjeha u životu.

Mališani u školi

Mališani često ne shvaćaju kako im ocjena u imeniku može odrediti čitav životni put

Učenici prve i druge klase

Član uprave zaklade Bertelsmann, Jörg Dräger smatra kako tako nastaje nešto što se ne može dopustiti: učenici prvog i drugog razreda, djeca bogatih sa dobrim ocjenama i djeca siromašnih koja si to ne mogu priuštiti: "Ne može biti da postoji sustav koji je privatno financiran paralelan sa službenim, javnim školskim sustavom. Sama škola mora osigurati svim učenicima da, obzirom na svoje mogućnosti, dobiju svu poduku koja im je potrebna."

Ali to, ako se pogleda u škole i u ovoj zemlji, izgleda kao znanstvena fantastika. Učitelja i nastavnika ionako nema dovoljno, a oni koji predaju, moraju u sve kraćem roku mališanima objasniti sve više gradiva. I političari uviđaju da je stanje polako postalo neizdrživo, a Vera Reiß, državna tajnica u pokrajinskom ministarstvu obrazovanja Rheinland Pfalz ukazuje kako njena pokrajina namjerava više pažnje posvetiti obrazovanju učitelja.

Ima načina, nema novca

Učitelj u razredu

Pedagoških metoda ima na pretek - ali često nedostaje i jedan, a kamoli dva učitelja

Jer i neke škole su pokazale kako se s više novca i s više učitelja može mnogo toga postići: na primjer da nastavu ne vodi samo jedan, nego dva nastavnika. U tom slučaju se moraju prestrukturirati i razredi i opseg materijala za nastavu. Rezultati su tako mnogo bolji pa i član uprave zaklade Bertelsmann sanja o promjeni koncepta školovanja i kraju dosadnih predavanja jednog nastavnika gomili učenika gdje neki mogu pratiti nastavu, a nekima je nakon toga nužna pomoć. Ali stručnjaci su također sigurni da će proći još mnogo godina dok u Njemačkoj takva "drugačija škola" ne postane svakodnevnica.

Autor: Wolfgang Dick (aš)

Odg.urednica: Željka Telišman

Preporuka uredništva