Jesenski međunarodni velesajam u znaku krize

Hrvatska se na pragu ulaska u Europsku uniju bori za što bolji ekonomski status. Zagrebački se velesajam održava u vrijeme ozbiljne gospodarske krize, kako u Hrvatskoj i regiji tako i u dobrom dijelu svijeta. Zastarjela infrastruktura, mali broj izlagača i još manje posjetitelja otužna su slika ovogodišnjeg jesenskog međunarodnog velesajma. Izlagači koji su i ove godine prisutni, žale se da nema posla, da tek tu i tamo netko dođe i malo razgleda.

Zanimanje za regionalnu suradnju

Iako se razlozi srozavanja nekad najuglednijeg sajma u regiji u posljednje dvije godine traže u krizi i recesiji, uzroci su puno kompleksniji – od nedovoljnog ulaganja u izložbeni prostor do nepostojanja koncepcije izlaganja i preskupog najma prostora. Direktorica Velesajma Vesna Cvitanović kaže kako su se morali prilagoditi svim takvim okolnostima, napose problemima tvrtki.“Izlagači si ne mogu priuštiti nastup na sajmu jer znamo da je sajamski nastup jedan ozbiljna investicija“, ističe Cvitanović.

Usprkos svim problemima izlagača iz regije ipak ima. No, zastupljeni su pojedinačno, npr. na području energetike je tvrtka Trudbenik iz Doboja. Dolazak tvrtki iz regije je uvjetovan i time što je već jasno potvrđena prednost regionalnog biznisa - jačanje gospodarstva, dizanje konkurentnosti, veća ponuda za kupce i niže cijene. Predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi ističe kako je to životna realnost jer „što se tiče regionalne suradnje, ona je sigurno dobrodošla. To za kompanije znači kvalitetniji i veći plasman roba i usluga.“ Miroslav Ilić iz užičkog ABC proizvoda naglašava kako je velika prednost regionalne suradnje to što se tržišta poznaju. „Mi smo, htjeli mi to ili ne, usmjereni jedni na druge. Imamo dosta sličnu poslovnu kulturu, mentalitet“, smatra Ilić.

Iz okruženja, kao i prošle godine, prisutni su izlagači iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije, dok su izlagači iz Makedonije ove i prošle godine izostali s jesenskog sajma, priopćili su iz službe za odnose s javnošću Zagrebačkog jesenjskog velesajma.

Raznolikost programa

Izlagači, inače, u 10 izložbenih paviljona kroz šest tematskih cjelina predstavljaju svoje proizvode, usluge i tehnologije. Glavne tematske cjeline sajma su Energetika, Contech, Dani mode, Široka potrošnja, Glazba i multimedija, Kolektivni nastup zemalja i Mystic - sajam alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti, koji se održava po prvi put. Na sajmu Energetika predstavljaju se tehnološka rješenja, znanja, proizvodi i usluge domaćih proizvođača, te promoviraju proizvođači iz okolnih zemalja. Na sajmu Široka potrošnja, uz hrvatske tvrtke, svoje tradicionalne rukotvorine tepihe, tekstilne proizvode, nakit, suvenire, kožnu galanteriju proizvode predstavljaju izlagači iz Egipta, Irana, Indije, Pakistana, Mađarske, Srbije, Slovenije i Senegala.

Na Sajmu glazbe i multimedije, domaći i inozemni izlagači predstavljaju glazbene instrumente, ozvučenja, rasvjetu te drugu glazbenu i scensku tehniku.

NR Kina, ovogodišnja zemlja partner, fotografijama, video zapisima i izlošcima predstavlja svoja dostignuća s područja gospodarstva, kulture, tehnologije i sporta. Kineski izlagači izložili su šaroliku ponudu svojih proizvoda među kojima su uredski pribor, tekstil, oprema za kućanstvo, odjeća, mobilni telefoni, računala, elektronika, kozmetika te strojevi za proizvodnju i preradu plastike i gume.

Među izlagačima sa sjedištem u Hrvatskoj čini se da su najviše pažnju publike plijenili prodavači solarnih uređaja. Njemački Ikarus Solarssysteme predstavio je solarni sustav za dobivanje struje i grijanje vode u kućanstvu.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm