1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Je li vrijeme poludjelo?

Ledeni val u Americi, oluje na Atlantskom oceanu i proljetne temperature u Europi – i sve to u isto vrijeme. No, ovakve klimatske “anomalije” će u budućnosti biti još češće, kažu stručnjaci.

Što je to s vremenom? Ovo pitanje se samo po sebi nameće kada se pogledaju meteorološki izvještaji iz Washingtona, Berlina i Londona. Stanovnici Sjeverne Amerike bore se protiv nezapamćene hladnoće - temperatura je pala ispod nule čak i u Kaliforniji i Floridi. Na europskim obalama su tek prije nekoliko dana okončane žestoke oluje i poplave a u Njemačkoj vlada prava proljetna atmosfera.

Polarni vrtlog se seli u toplije krajeve

Prolaznica u zimskoj odjeći

Temperature u SAD-u negdje su i ispod minus 30 stupnjeva

Meteorolozi smatraju da je ledeni val u Americi izazvala kombinacija jakog sjevernog vjetra i promjene u takozvanom polarnom vrtlogu. Pod tim se podrazumijeva velika regija hladnog zraka oko Sjevernog pola. Klimu u tom predjelu obično ograničava i kontrolira stalna zračna struja prema istoku. Hladan zrak se na taj način kreće iz Kanade na Grönland, zatim na Sibir, i preko Aljaske se vraća na Kanadu.

Međutim, pod određenim meteorološkim uvjetima taj hladni zrak može prodrijeti duboko na jug. U ovom slučaju je došlo do kontakta između područja visokog atmosferskog pritiska na zapadu Amerike i područja niskog pritiska na istoku te zemlje. Tako je nastao snažan sjeverni vjetar, koji je povukao ledeni zrak sa Sjevernog pola prema jugu. U isto vrijeme, zračna strujanja su izazvala i hladni val sa Sibira. U toj kombinaciji su čak i Kanađani, koji su navikli na ledene temperature, ugroženi. Polarne hladnoće sada počinju popuštati zbog toga što na pojedine dijelove Amerike prodire topli zrak iz Meksičkog zaljeva.

Proljeće u siječnju

Na drugoj strani Atlantika već tjednima vladaju proljetne temperature. Zapravo, nije slučajno što se na sjevernoj polutki pojavio ovakav kontrast. Hladan zrak iz Amerike već tjednima struja prema Atlantskom oceanu i tamo se zagrijava. Razlike u temperaturi stvaraju područja vrlo niskog zračnog pritiska, koje utječu na vremenske prilike u Europi. To je razlog zbog koga se Velika Britanija suočila s olujama i poplavama ali i zbog čega je u Njemačkog izuzetno toplo za početak godine.

Zimski pejzaž

Zima u Njemačku ove godine nikako da stigne

Klimatske promjene na djelu?

Je su li promjene vremena u ovom razdoblju povezane s klimatskim promjenama? Na to je teško odgovoriti. Klimatolozima je potreban vremenski raspon od najmanje 30 godina da bi izvukli pouzdane zaključke. Doduše, struje koje kontroliraju zrak sa Sjevernog pola su u posljednjih pet godina sasvim sigurno postale promjenjivije, kaže Američka agencija za praćenje vremenskih prilika NOAA. To može biti povezano s klimatskim promjenama ali isto tako to može biti i dio sasvim normalnog prirodnog ciklusa.

U svakom slučaju, klimatolozi već odavno ukazuju na moguću vezu između porasta temperature na Arktiku i hladnih valova zraka u drugim dijelovima planete. Naime, manji ledeni pokrivač i manje snijega dovode do zagrijavanja mora, a te razlike dovode do “anomalija” u kretanju zračnih struja. Znanstvenici poput Jennifer Francis sa sveučilišta Rutgers ili Stephena Vavrusa sa sveučilišta Wisconsin-Madison, navode kako je to dio objašnjenja za nepredvidive hladne valove.

Chicago, plaža proteklih dana

Chicago, plaža proteklih dana

Hladnoća kao posljedica globalnog zagrijavanja

Mnogi stanovnici Amerike vjeruju da je globalno zagrijavanje izmišljotina, a ekstremne hladnoće naizgled podupiru ovo stajalište. Međutim, stručnjaci s Instituta za istraživanje klime u Potsdamu tvrde da će porast globalnih temperatura dovesti do još većeg broja ovakvih „anomalija“ kao i do još većih varijacija u temperaturi. Sjeverna polutka bi mogla biti posebno ugrožena od ledenih valova.

Ovi istraživači, koji također rade za međunarodne institucije, tvrde da su se nepogode – uključujući i suše, oluje i poplave – povećale za preko 200 posto u posljednjih trideset godina. Znanstvenici u Potsdamu smatraju da je i to posljedica klimatskih promjena.