1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Je li pravna država 'kolateralna šteta' borbe protiv terora?

Sjedinjene Američke Države se, osobito nakon terorističkog napada 11. rujna 2001., svim silama bore protiv terorizma. Ali time sve više nestaju i granice, koje mjere jesu zakonite, a koje krše načela pravne države.

Gotovo neprestano se Sjedinjene Američke Države bore protiv terorističke prijetnje, kako sudskim tako i "drugim" mjerama. Tako je u napadu bespilotnom letjelicom likvidiran visoki dužnosnik islamističke Šabab milicije u Somaliji prošle subota, baš kao što će Savezni sud u New Yorku jedva tjedan dana kasnije objaviti kaznu za optuženog terorista Adela Abdula Barya za napade na američko veleposlanstvo u Keniji i Tanzaniji 1998. Dva događaja u istom tjednu koji na dramatičan način pokazuju različite načine američke borbe protiv terorizma.

Spektar je još širi i seže od logora u Guantanamu, mjera mučenja zatočenika koje provode "stručnjaci" CIA-e pa do ubojitih misija bespilotnih letjelica i postupaka pred saveznim sudovima. Nakon zlokobnog "nine-eleven" je SAD krenuo različitim putovima u borbi protiv terora, ali Karen Greenberg ne misli da su baš sve mjere bile potrebne.

Sudovi se zaobilaze - ovako ili onako

Karen Greenberg

Karen Greenberg

Ona je direktorica Centra za nacionalnu sigurnost pravnog fakulteta (isusovačkog) sveučilišta Fordham u New Yorku i boji se da su to stranputice kojima se slabi čitav američki pravosudni sustav: "Ne mislim da je taj sustav slomljen", kaže profesorica. Ali nije se uspio naći pravi odgovor na izazove postupaka protiv terorizma. "U određenoj mjeri se napadi bespilotnim letjelicama mogu smatrati nekom vrstom pokušaja da se zaobiđe pravosudni sustav. Na koncu tako dolazi i manje slučajeva pred sudove", smatra Karen Greenberg.

To se zapravo može reći i za logor u Guantanamu: "Razlog za Guantanamo nije da naši (američki - op. pr.) sudovi ne funkcioniraju. Nego da se krše zakonski temelji na kojima počivaju naši sudovi."

Slično misli i Jonathan Hafetz, profesor prava na (također katoličkom) sveučilištu Seton Hall u New Jerseyu. On smatra da su nakon terorističkog 11. rujna i tajne službe, institucije kaznenog progona, vojska i s njima čitava američka vlada odlutale u čitav sustav nezakonitosti. To seže sve do današnjih dana i do napada bespilotnim letjelicama na optužene za terorizam koje odobrava američki predsjednik Obama: "Doduše ja ne mislim da je uporaba bespilotnih letjelica uvijek nezakonita. Ali mislim da je nedopuštena i nezakonita ako pogađa osobe koje se nalaze daleko od bojišnice."

Povrh toga, tako se ne ubijaju samo optuženi za terorizam, nego i druge osobe samo zato jer se u tom trenutku nalaze u blizini. Zato profesor Hafetz jednostavno ne zna, kojim zakonima i pravnim propisima se tako nešto može opravdati: "Slijede ideju rata protiv terora koji se pravno ne može opravdati."

Guantanamo ili "Predatori"?

Jonathan Hafetz

Jonathan Hafetz

Trenutni američki predsjednik Obama uvijek iznova kritizira svog prethodnika George W. Busha što je dao osnovati logor u Guantanamu i tako stvorio prostor s onu stranu svih zakona. Taj logor je postao simbol u čitavom svijetu kako SAD "prezire vladavinu zakona", kaže američki predsjednik.

Ali jesu li smrtonosni napadi bespilotnim letjelicama doista mnogo bolje rješenje? To se ne pitaju samo kritičari u Sjedinjenim Američkim Državama. "Mislim da je i jedno i drugo problematično", smatra profesor prava Jonathan Hafetz. "Guantanamo je potpuno nepotreban i treba ga zatvoriti. Za uporabu bespilotnih letjelica postoje zakonske osnove, ali se te osnove naveliko rastežu. SAD previše polaže na akcije bespilotnim letjelicama."

Hafetz je uvjeren da jedini ispravan način borbe protiv terorizma vodi kroz sudnice: "Naše pravosuđe je već dokazalo kako izlazi na kraj i s najtežim slučajevima i da poštuje prava optuženih i tako podržava legitimitet pravnog sustava." Američki sudovi su od 2001. poveli više od 500 postupaka protiv optuženih za terorizam, potvrđuje i Laura Pitter iz nevladine udruge Human Rights Watch. Štoviše, i američki predsjednik Obama je nakon stupanja na dužnost najavio kako će se optuženima za teroristički napad 11. rujna 2001. još voditi samo pred američkim saveznim sudovima.

Time je namjeravao spriječiti da ti slučajevi odlaze takozvanim "Vojnim komisijama" koje je Bush uveo u Guantanamu. Slijedom te odluke se i Egipćaninu Adelu Abdulu Baryu sudi pred Saveznim sudom u New Yorku za napad koji je 1998. u Nairobiju i Dar es Salamu odnio više od 200 ljudskih života. Kazna bi mogla iznositi i 25 godina zatvora.

Bespilotna letjelica MQ-1 Predator

Postoje zakonske osnove za uporabu bespilotnih letjelica, ali pravnici tvrde kako se ti okviri 'rastežu' gotovo do neprepoznatljivosti

To je već treći proces koji se pred nekim američkim saveznim sudom vodi protiv nekog visokog dužnosnika terorističke organizacije. Prošle godine je pred američki sud stao i Suleiman Abu Ghait, zet Osame bin Ladena, koji je i najviši dužnosnik Al Kaide koji je izveden pred neki američki sud.

Nemuštost "Vojnih komisija"

Zapravo su se i tom prigodom čule kritike da je on izveden pred "normalan" američki sud. Tako je i američki senator iz Južne Karoline Lindsey Graham upozoravao kako se tako "stvara presedan koji će nas kasnije još skupo koštati." I on i drugi konzervativni političari bi radije da je takvim optuženima presudio vojni sud na Guantanamu.

Laura Pitter

Laura Pitter

Profesor prava Jonathan Hafetz u takvim izjavama vidi samo vlastitu propagandu takvih političara. I Laura Pitter iz Human Right Watch smatra kako su savezni sudovi ne samo pravednije, nego i racionalnije rješenje: "Mnogo je učinkovitije voditi postupke protiv optuženih terorista pred saveznim sudovima. Procesi brže završavaju jer su pravila mnogo jasnija, a i suci imaju mnogo više iskustva u takvim slučajevima." Vojne komisije su pak bile potpuno novi sustav s novim kaznenim djelima. Često se događalo da se zapletu u pitanja oko postupka pa su se tako i procesi odugovlačili u beskonačnost.

"Vojne komisije idu puževim korakom, čak i u jednom od najvažnijih postupaka u povijesti SAD-a: u postupku protiv organizatora terorističkog napada 11.9.", kaže i Laura Pitter. U tim postupcima nema jasnih pravila, ali zato je gotovo sve obavijeno velom "državnih tajni".

A tu ima još većih problema: "Šačica zatočenika protiv kojih je i podignuta optužnica (pred Vojnom komisijom) je bila u zatvorima tajne službe CIA-e gdje su brutalno mučeni", upozorava Pitter. Ali o tome vojni pravnici uopće ne govore. Oni bi najradije proveli te postupke, a da obrani optuženog ne bi dali dovoljno informacija kako bi se pripremila na obranu. Gotovo svi američki pravni stručnjaci su suglasni kako bi sve te postupke trebalo prepustiti saveznim sudovima. I profesorica prava Karen Greenberg je uvjerena kako bi to bilo najbolje rješenje: "Naši sudovi mogu obaviti taj zadatak."

Ali ona mora konstatirati kako su sudovi oslabljeni i "na određen način opustošeni" načinom kako su i predsjednik Bush i sadašnji predsjednik Obama rješavali taj problem. "Prije svega postupci mučenja, ali u manjoj mjeri i metode prisluškivanja sada otežavaju svaki sudski postupak." Ipak, ova pravnica je uvjerena da još nije sve propalo i da se SAD još uvijek može vratiti u okvire zakona i zakonitosti: "Ipak još nismo prešli sve granice u reakcijama na teroristički napad 11. rujna 2001."

Preporuka uredništva