1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Je li Njemačka prerano reformirala i smanjila Bundeswehr?

25 godina nakon pada Berlinskog zida, kriza na Krimu i u Njemačkoj ponovo počinje buditi stare strahove i otvarati nova pitanja. Mnogi sada vjeruju da je smanjenje i reforma oružanih snaga bila pogrešna odluka.

Bila je to najdrastičnija reforma svih vremena: od 2010. je broj vojnika njemačkog Bundeswehra smanjen na oko 185.000, vojna obaveza je ukinuta. Bundeswehr se od obrambene vojske pretvorio u vojsku spremnu za globalno djelovanje i intervencije u kriznim situacijama u inostranstvu. Jedan od preduvjeta za reformu bila je pretpostavka da Njemačku okružuju prijatelji. Međutim, upravo te pretpostavke bi se u međuvremenu mogle pokazati kao pogrešne, vjeruju bivši generali Bundewsehra, među kojima je i Harald Kujat. "To je bila svjesna odluka da se sposobnosti Bundeswehra usklade s mogućim kriznim operacijama, ali ne i sa obranom zemlje i NATO saveza. To je bila greška koja se mora ispraviti", kaže Kujat.

Harald Kujat - bivši Glavni inspektor Bundeswehra

Harald Kujat - bivši Glavni inspektor Bundeswehra

Jer kriza na Krimu mogla bi donijeti i nova očekivanja naspram Bundeswehra: drugi partneri iz NATO saveza, kao na primjer Poljska, Rumunjska te prije svega baltičke zemlje, osjećaju se ugroženima. Poljski i rumunjski ministri obrane izjasnili su se za jači angažman Saveza na Istoku. "Zapad mora doći do zaključka da se svijet prije nekoliko tjedana značajno promijenio", smatra poljski ministar odbrane Tomasz Siemoniak.

I vrhovni zapovjednik NATO snaga Philip Breedlove, izrazio je simpatije za novo promišljanje uloge Atlantskog saveza. "Moramo se drugačije pozicionirati i biti spremni na djelovanje." Promijenjena sigurnosna situacija ne bi mogla promijeniti samo područja djelovanja NATO-a koji se do sada koncentrirao na krizne intervencije izvan područja zemalja koje su u Savezu. Tako bi i Bundeswehr, bar teoretski, mogao dobiti nove zadatke.

Učinak zastrašivanja je važan

NATO će trenutno biti suzdržan s pomicanjem postrojbi kako ne bi još više razbuktao situaciju. Kujat smatra da je trenutni angažman Njemačke isključen. Ipak, Njemačka mora, kako kaže Kujat. bar teoretski biti u situaciji djelovati u smislu zastrašivanja silom. "Za obranu Saveza Bundeswehr nije ni strukturiran, niti opremljen ili obučen." I u redovima socijaldemokrata (SPD) se čuju slična mišljenja:" Moramo se zapitati da li Bundeswehr zaista daje vjerodostojan doprinos obrani zemlje i Saveza", kaže socijaldemokrat i stručnjak za pitanja odbrane, Rainer Arnold.

Ovako formulirana strahovanja dolaze upravo u trenutku u kojem opunomoćenik za obranu Hellmut Königshaus upozorava na opterećenost Bundeswehra: "Usprkos dosadašnjim reformama, Bundeswehr u trenutnim misijama stoji na granici svojih ljudskih i materijalnih mogućnosti," kaže on. "Broj žalbi je u odnosu na broj vojnika na najvišoj razini od 1950 godine.

Nedostaje svega

Vojnik Bundeswehra na vježbi NATO-a u Latviji

Vojnik Bundeswehra na vježbi NATO-a u Latviji

Premalo osoblja, premalo opreme. Ovo je trenutno fokus kritike kada je riječ o njemačkim oružanim snagama. Od posljednje reforme se broj osoblja smanjio za 80.000. "Uz to dolazi i činjenica da je Bundeswehru sve teže pronaći osoblje", kaže Kujat. Jaka konkurencija Bundswehru je gospodarstvo koje često više plaća i nudi bolje uvjete zaposlenima koji na taj način mogu bolje koordinirati obiteljske i poslovne obveze. "S obzirom na velike probleme zbog nedostatka osoblja postoje dvije mogućnosti: jedna je da zaista budemo u mogućnosti Bundeswehr učiniti atraktivnim ili da se, ukoliko to iz financijskih razloga nije moguće ili poželjno, odlučimo za drugu alternativu koja glasi: ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka", kaže Kujat.

Znači, ponovo sve iz početka? Za politologa Hans-Georga Ehrhardta sa Instituta za sigurnosnu politiku i istraživanje mira na Sveučilištu u Hamburgu ova rasprava nije prikladna: "Svi problemi o kojima smo ranije raspravljali prije nego je došlo do ukidanja obaveznog služenja vojnog roka se neće riješiti". U to se ubrajaju ne samo visoke cijene za veliku vojsku nego i moguća neustavnost vojne obveze. Sve više mladića bi moglo biti pozvano u vojsku, čime se više ne bi ispunjavao ustavom zajamčeno načelo jednakosti. "Novi vojni rok uopće nije potreban", vjeruje on i dodaje da NATO savez zahvaljujući SAD-u već sada djeluje zastrašujuće: "Oni imaju toliko potencijala, Rusija to ne može postići na za sto godina."