1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Je li moguć zajednički povijesni udžbenik na prostoru bivše Jugoslavije?

Hrvatski, srpski i bosanski povjesničari izdali su zajednički povijesni udžbenik – ta vijest bi sigurno osvanula na novinskim naslovnicama i to ne samo na prostoru bivše Jugoslavije. No, do toga je još daleko.

default

Prvi njemačko-francuski školski udžbenik za povijest

Može li zajednički njemačko-francuski udžbenik iz povijesti biti poticaj za neki slični pokušaj na prostoru bivše Jugoslavije? Podsjetimo, desetak povjesničara iz Njemačke i Francuske nakon trogodišnje suradnje napisali su zajedničku povijest Europe i svijeta nakon 1945. godine za završna tri razreda gimnazija u obje države. Poticaj za taj iznimno značajni projekt dali su 2003. godine mladi kroz europske institucije jer, kako su obrazložili u svom zahtjevu, suvremenu povijest ne žele promatrati iz nacionalnih okvira nego kao novi medij za odgoj za mir.

Zajednički pogled na europsku povijest

Udžbenik, što je priželjkivan onoliko godina koliko su se događala i najstrašnija i najhrabrija zbivanja suvremene europske povijesti, sadrži pogled dviju država na europsku povijest, ali i zajednički iskaz o događajima važnima na bilateralnoj razini, naglasio je njemački veleposlanik u Zagrebu Hans Jochen Peters na predstavljanju udžbenika u zagrebačkom Novinarskom domu.

«Mislim da nema nijedne knjige povijesti na svijetu koja ima tako dugu pretpovijest, kao ova koja će vam danas biti predstavljena. Ta je pretpovijest stara više od 70 godina. Naime, početkom tridesetih godina su jedan njemački i jedan francuski povjesničar, na njemačkoj strani povjesničar Fritz Kern, na francuskoj strani profesor Jean Lepange, došli na ideju da izdaju zajedničku knjigu o njemačko-francuskoj povijesti», ispričao je njemački veleposlanik.

Za projekt je nužna politička volja

Francuski veleposlanik Francois Saint-Paul kao i njegov njemački kolega drži kako bi takav koncept udžbenika mogao biti zanimljiv i poticajan putokaz narodima na prostoru bivše Jugoslavije. Direktorica Instituta za demokraciju, povjesničarka Andrea Feldman drži kako je to apsolutno moguće jer su još ranih 90-ih hrvatski i srpski povjesničari započeli razmjenu stajališta o idejama i ideologijama što su obilježile ove prostore, napose propast socijalizma i raspad bivše zajedničke države.

Feldman ne dvoji da će na odluku o pisanju zajedničkog udžbenika o povijesti te njegovoj uporabi u školama presudnu ulogu imati politička volja, odnosno snaga i hrabrost političkih elita da zakorače u novo razdoblje međusobnih odnosa. No, značajnu prepreku vidi u historiografskoj struci.

Ideja o zajedničkom udžbeniku nije nova

Ideja da se o povijesnom i političkom kontekstu južnoslavenskih naroda progovori kroz vizuru pojedinih naroda ali i kroz njihovo zajedničko državno iskustvo javila se još krajem 90-ih godina. Čak je skupina povjesničara, politologa i sociologa zajednički napisala nekoliko udžbenika. Cilj je projekta bio da se, u početku, barem profesorima povijesti olakša priprema za nastavu o kontekstualizaciji rata i raspada bivše SFRJ. No, pokušaj da takva nastavna pomagala uopće uđu u škole, odnosno u zbornice, apsolutno je odbačena, kaže hrvatski ministar znanosti i obrazovanja Dragan Primorac.

Povjesničari se trebaju držati svoje struke, neovisno o izjavama pojedinih ministara, prokomentirala je Feldman to Primorčevo decidirano stajalište. Osobito jer, kako je rekla, osvjetljavanje najnovijih događaja neće samo pomoći u lakšem i bržem otklanjanju trauma nego predstavlja zalog za europsku budućnost regije. Vlasnik Školske knjige, najveće izdavačke kuće udžbenika u Hrvatskoj, pak smatra kako će otvaranje nekih bolnih tema možda lakše ići kada se regija nađe u europskom zajedništvu.

I Nijemcima i Francuzima dugo je trebalo

Želja za zajedničkim povijesnim njemačko-francuskim udžbenikom trajala je 70 godina. Onoliko koliko je trajala i jugoslavenska država koja je završila u ratnom ludilu i krvoproliću koje je odnijelo brojne žrtve, napose u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Zbog prebolnih sjećanja na ratne strahote ali i već poslovične spremnosti ovdašnjih političara da lakše započinju ratove nego dijaloge, svako otvaranje povijesnih i političkih tema što su dovele do rata, pratit će nerazumijevanje i strah. No ni to neće, vidi se na njemačko-francuskom primjeru, trajati dovijeka.

  • Datum 31.01.2007
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9mtT
  • Datum 31.01.2007
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9mtT