1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Je li Kosovo zrelo za (punu) neovisnost?

Četiri i pol godine nakon proglašenja neovisnosti, Kosovo je od ponedjeljka (10.9.) potpuno suverena država. Međunarodna zajednica okončat će nadzor mlade zemlje. Je li Kosovo za to spremno?

Međunarodna upravljačka skupina, u kojoj su SAD, zemlje Europske unije koje su priznale Kosovo te Turska, u srpnju su odlučile okončati nadzor neovisnosti te zemlje. Koncept "nadzirane neovisnosti" bila je ideja bivšeg UN-ovog izaslanika za Kosovo, finskog diplomata Marttija Ahtisaarija. Upravljačka skupina mogla je blokirati donošenje novih zakona, pa čak i smijeniti premijera. Parlament u Prištini je u petak (7.9.) usvojio sve potrebne ustavne promjene kako bi omogućio i "punu" neovisnost Kosova. Promjene je podržala i velika većina manjinskih zastupnika. Vlada ističe kako je riječ o "povijesnom danu" i "početku nove ere".

Kosovo je danas "moderna, multietnička demokracija", a kosovske su institucije spremne "preuzeti potpunu odgovornost", zaključila je Međunarodna upravljačka skupina u obrazloženju svoje odluke. I dobar poznavatelj prilika na Balkanu, njemački novinar Norbert Mappes-Niediek, za DW je naglasio kako je uvjeren da je Kosovo kao država dovoljno zrelo da može funkcionirati i bez međunarodnog nadzora.

Vlada ne kontrolira sjever Kosova

Njemački pripadnici međunarodne misije KFOR-a na Kosovu

Njemački pripadnici međunarodne misije KFOR-a na Kosovu

"Neovisni ste tek onda kad se tako i ponašate. Kosovo je to učinilo. Kosovari su se oslobodili. Dugo su vremena prakticirali pasivni otpor u okviru Srbije. Vodili su rat i tako su postali nacija. Nitko se ne trebao baviti potanje pitanjem jesu li oni zreli ili ne", naglašava Mappes-Niediek.

Uz podršku većine zapadnih zemalja (među njima Njemačka, SAD, Velika Britanija i Francuska), Kosovo je 17. veljače 2008. proglasilo neovisnost. Prije toga su propali pokušaji posredovanja UN-ovog izaslanika Ahtisaarija koji je predlagao kompromisno rješenje u sporu Beograda i Prištine. Ahtisaari je 2007. predložio plan prema kojem bi neovisnost Kosova nadzirao Međunarodni civilni ured (ICO). Njegov je plan na koncu primijenjen bez suglasosti Beograda. Plan nije proznat na sjeveru Kosova gdje većinu žitelja čine Srbi.

Iako vlada u Prištini u ovok trenutku ne može reći da doista nadzire sjever zemlje, Međunarodna upravljačka skupina proglasila je kraj nadzora. No, kontrola teritorijalnog integriteta je jedan od nekoliko ogromnih problema s kojima se suočavaju kosovske institucije.

Gospodarska ovisnost, kriminal, siromaštvo

"Gospodarski gledano, Kosovo ne stoji na vlastitim nogama", kaže Mappes-Niediek, "to je najsiromašnija zemlja u regiji." Još je jedan problem enormna emigracija mladih, dobro obrazovanih ljudi. "Kosovo može preživjeti samo zahvaljujući velikoj gospodarskoj pomoći", dodaje njemački novinar i napominje: "To naravno ograničava suverenost i zato formalna dodjela pune suverenosti ne igra veliku ulogu. Nju se jako ograničava gospodarskom i političkom ovisnošću Kosova."

Prosječni godišnji prihodi na Kosovu iznose oko 2.000 eura po glavi stanovnika. Ono je ubožište Europe. Službena stopa nezaposlenosti iznosi 43%, a oko 40% žitelja je siromašno. Veliki su izazovi i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Srbi demonstriraju protiv neovisnog Kosova (Kosovska Mitrovica, arhiv)

Srbi demonstriraju protiv neovisnog Kosova (Kosovska Mitrovica, arhiv)

Kosovski profesor Arsim Bajrami svejedno je mišljenja da je Kosovo u stanju uspješno se boriti protiv tih negativnih fenomena. "Organizirani kriminal i korupcija su stvari koje se događaju unutar Kosova i ljudi u zemlji najbolje znaju kako to funkcionira. Zato sam siguran da ih uspješno mogu iskorijeniti samo kosovske institucije. Međunarodna zajednica je zakazala u borbi protiv korupcije i sad je na našim institucijama da to učine", objašnjava Bajrami.

"Kosovu treba podrška"

Bajrami smatra da je sad u svakom slučaju jasno da institucije više ne mogu tražiti "dežurne" (druge) krivce za korupciju i kriminal. Jasno je i da vlada i policija Kosova ne mogu sami voditi borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala na sjeveru Kosova. Za to im je potrebna podrška KFOR-a i europske misije EULEX, dodaje naš sugovornik:

"Apsolutna suverenost danas ne postoji. Kosovu je potrebna podrška KFOR-a i NATO-a, kako bi se zajamčila sigurnost i integritet zemlje."

Za bivšeg srpskog ministra za Kosovo Gorana Bogdanovića postoje i drugi izazovi, posebice oni koji su vezani uz srpsku manjinu na Kosovu. "Sloboda kretanja, problem sa srpskom imovinom na Kosovu, manjkava spremnost političkih elita u Prištini i Beogradu na djelovanje po pitanju povratka izbjeglica", kaže Bogdanović. Sve te probleme ne može se riješiti bez pomoći međunarodne zajednice, kaže ovaj političar i upozorava: "stanje na Kosovu može se čak i pogoršati."

Nitko ne želi nove izbjeglice

Granica Kosova i Srbije

Granica Kosova i Srbije

Trenutno ipak nema neograničene međunardne podrške Kosovu. Najmlađu državu Europe do sada je priznala tek 91 od ukupno 193 članice Ujedinjenih naroda. Pet članica EU-a (Španjolska, Cipar, Grčka, Rumunjska i Slovačka) i dalje ne žele priznati neovisno Kosovo. Sve te zemlje se zbog problema s vlastitim manjinama boje - presedana.

Još je važniji stav vlade u Beogradu koji se uvijek iznova ponavlja. Neovisnost Kosova, svoje bivše pokrajine, Srbija ne želi priznati. I dalje su jake trzavice između Beograda i Prištine. Mappes- Niediek ipak ne vjeruje da bi se situacija mogla pogoršati: "Ne vjerujem u eskalaciju na jesen zato što Berlin vrši pritisak da se ponovno pokrenu pregovori." A uz pokušaj pokretanja pregovora, dodaje njemački novinar, nikako ne "paše" moguća vojna ofenziva KFOR-a protiv Srba na sjeveru Kosova: "To bi bilo katastrofalno, jer bi posljedica bila bijeg oko 40-50 tisuća ljudi. Ne želimo novi val izbjeglica i nove kolone traktora u 2012. ili 2013."

Beograd i Priština izrazili su spremnost na nove pregovore, ali pregovaračke pozicije im se i dalje jako razlikuju. Srbija želi pregovarati samo o statusu Kosova, a Priština želi porazgovarati i o normalizaciji odnosa dviju neovisnih država. Dogovor se još uvijek ne nazire.