1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Je li Grčka krivotvorila financijske statistike?

23. rujna 2004

Pakt stabilnosti Europske unije ponovno je na udaru zestoke kritike. Prije dva dana je naime obznanjeno da je Grcka godinama u smjeru Bruxellesa slala krive podatke o visini proracunskog deficita te zemlje.

https://p.dw.com/p/9ZRT
Grčka verzija eura
Grčka verzija euraFoto: EZB

Afera je pokrenuo izvjestaj dnevnog lista „Süddeutsche Zeitung“ koji je grckoj vladi predbacio obmanjivanje celnih organa Europske unije. Podsjecamo da dozvoljena gornja granica za deficit proracuna jedne clanica EU iznosi 3% bruto drustvenog proizvoda. U slucaju prekoracenja te granice Europsko povjerenstvo izrice opomene i sankcije doticnoj zemlji. Radi li se o trikovima stare grcke vlade ili ipak mozda o taktici nove? I hoce li ovaj slucaj potkopati povjerenje u euro-valutu?

Cijela priča ima još puno nepoznanica, jer nova konzervativna vlada u Ateni daje zbunjujuća i nejasna priopćenja o tome što je radila prethodna, socijalistička. Grčki ministar gospodarstva i financija Christos Folias opravdava djelovanje svoje vlade riječima:

”Gospodarski podaci koje smo zatekli, odstupali su od onoga što smo očekivali i što nam je govoreno. Nova vlada je stavila na papir stvarni deficit, u čitavom njegovom obujmu. Shodno tome, ona je djelovala odgovorno i ispravno”, tvrdi grčki ministar financija.

Očitovanja iz Bruxellesa su direktnija. Jedan glasnogovornik Europske komisije, Gerassimos Thomas, u utorak je potvrdio da je Grčka naknadno mijenjala brojke:

”Dokazano je da je grčka strana vršila ispravke. U kommuniqueu se navodi su su ministri zabrinuti zbog opsega odstupanja u grčkim statistikama.”

Thomas se pozvao na priopćenja grčkog ministra financija od prije deset dana na neslužbenom ministarskom sastanku u Scheveningenu da je državni deficit još od 2000. bio puno veći nego što se prijavljivalo. Europski ured za statistiku EUROSTAT već je 2002. upozorio da su statistički podaci iz Grčke diskutabilni. Sumnja je, dakle, postojala već tada. No, mogu se čuti i špekulacije da je cijela priča zapravo taktička igra nove vlade koja želi za sebe isposlovati olakšice po pitanju dozvoljene granice manjka u državnoj blagajni članica EU-a. Grčki ministar Folias žestoko odbacuje te prigovore:

”U tako važnoj stvari kao što je ova nema mjesta taktici. Ovdje se radi o političkoj volji jedne vlade koja želi otvoreno predočiti sve gospodarske činjenice”, brani se on.

Glasnogovornik Europske komisije Thomas, pak, nije se htio upuštati u optužbe o eventualnim taktičkim igrama, tj. malverzacijama grčke vlade:

”Do sada još nismo nikada imali slučaj da su nam države namjerno prijavljivale krive podatke, no činjenica je da se u svim izvještajima EUROSTAT-a od 2002. navodi kako je bilo problema s grčkim statistikama,” rekao je Thomas.

EUROSTAT već odavno upozorava da je problematično to što se centrala EU-a mora potpuno pouzdavati u podatke nacionalnih ureda za statistiku te da se zloupotreba povjerenja ne može potpuno isključiti. Pokaže li se da su sumnje u grčko krivotvorenje statistika točne, upravo će povjerenje u čitav financijski sustav EU-a i samog eura biti ugroženo. Europski diplomati izrazili su bojazan da će se sada probuditi opća sumnja u sve članice koje prijavljuju deficit knap ispod dozvoljene granice od tri posto. CSU-ov političar i gospodarski glasnogovornik kluba zastupnika konzervativnog bloka u Europskom parlamentu Alexander Radwan upozorava:

”Pokaže li se istinitim ono što se sada izvještava, to će imati ogromni utjecaj na pitanja i rasprave oko budućih zemalja pristupnica euro-zoni. Prvi put smo ove godine proširili Uniju s deset novih članica i sve one žele uvesti euro. Morat ćemo razmišljati o nekoj proceduri koja će, naravno, dozvoljavati da nove članice pristupe euro-zoni ali istovremeno i spriječiti ovakve pojave.”

Financijski ministri EU-a planiraju iduće godine olabaviti pravila gospodarskog stabilnosnog pakta Unije, a do tada će ga, očito, brojne članice i dalje kršiti. Očekuje se da će Njemačka ove godine to učiniti po četvrti put zaredom, a grčki će deficit, kako je najavljeno, zbog novih dugova kojima mora pokriti troškove Olimpijade, doseći 5,3 posto.