1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Jastozi vole vjetrenjače

Jastog na blagdanskom stolu? Nekada ih je na tisuće lovljeno u moru oko njemačkog otoka Helgolanda. U međuvremenu su tamo gotovo istrijebljeni. Ipak, u eolskim parkovima ispred obale mogli bi se možda ponovno udomaćiti.

Buka smeta kitovima, rotori ugrožavaju ptice. Parkovi vjetrenjača za proizvodnju struje iz energije vjetra u posljednje vrijeme i te kako nerviraju aktiviste za zaštitu prirode. Ali, što ako oni postanu novi životni prostor za korisne morske životinje, koje su skoro sasvim nestale iz ovog okruženja?

Ponovno naseljavanje

Nekad je oko otočića Helgolanda u Sjevernom moru hvatano oko 80.000 jastoga po sezoni, kaže Heinz-Dieter Franke, biolog s instituta Helgoland (BAH). Poslije Drugog svjetskog rata, pedesetih i šezdesetih godina, značajno je pao broj jastoga oko ovog otoka. Znanstvenici pretpostavljaju da su za to odgovorni otrovi iz skladišta goriva ili ostaci municije na otoku, koji je bombardiran i nakon što je bio okončan rat. Danas ribari uhvate jedva oko 300 do 500 jastoga godišnje.

Profesor Franke kod bazena za uzgoj jastoga

Profesor Franke kod bazena za uzgoj jastoga

Usprkos velikim mjerama zaštite, od tada nije povećan broj jastoga. „Životinjskoj vrsti je nužna određena minimalna brojnost, kako bi mogla preživjeti. Ako nje nema, imaju problema, na primjer pri traženju partnera“, kaže Franke. „Ako se budu ugajale velike količine jastoga u vrlo kratkom roku i potom ih se pusti u otvoreno more, mogli bismo se nadati rastu njihove populacije. Tada bi životinje vlastitom snagom mogle održavati veliku brojnost, čime bi dugoročno bilo osigurano i uspješno ribarenje u velikim količinama.“

U ogromnim halama za uzgajanje na biološkom institutu plivaju člankonošci različitih boja i veličina u bazenima napunjenim svježom morskom vodom. U zadnjih 12 godina, u okviru istraživačkog programa, tamo je uzgojeno i u Sjeverno more pušteno više od 12.000 jastoga. Ipak, uzgoj je zahtjevan. Ženke dostavljene ribarima, proizvode i do 50.000 jaja godišnje. Iz toga nastaju larve, a potom i mali člankonošci. „Jastozi su noćne životinje, preko dana se zadržavaju u procijepima stijena, klone se svjetlosti. Ovdje u bazenima imamo pokrov na dnu, kako bi životinjama ponudili zamjenu za skrovište od kamenja ili plastičnih cijevi“, objašnjava Franke. Životinje se uz to moraju držati odvojeno, da bi se izbjegle smrtonosne borbe između malih kanibala.

Komercijalno neisplativi

Park vjetrenjača Rifgat

Park vjetrenjača Rifgat

„Nigdje na svijetu nema komercijalne akvakulture za jastoge“, kaže Franke. „Novac uložen u proizvodnju, nikad se ne bi vratio, čak ni uz dobru prodaju. Jedno što možemo učiniti je da se brinemo o prirodnom održavanju populacije, kako bismo osigurali dugoročni ulov.“

U zaljevu kod Helgolanda se prije svega može naći pjeskovito tlo, koje nije dobro za jastoge. Ali izgradnjom eolskih parkova nastaju nove strukture na morskom tlu, jer su postrojenja elektrana na vjetar okružena kamenim poljima. Tamo gde se druge životinje drže dalje od rotora i buke, jastozi bi mogli pronaći novu domovinu.

Novi dom za jastoge je već poznat: eolski park „Rifgat“ snabdjevača energijom EWE-a s 30 postrojenja na vjetar izgrađenim ovog ljeta. Ipak, još nisu priključeni na mrežu. Ostaci municije na morskom tlu sprječavaju planirano polaganje podvodnog kabla. Računa se da će na mrežu biti priključen 2014. A dok prvi jastozi iz eolskih parkova završe u loncu, proći će još neko vrijeme. Jastozi rastu jako sporo, a spolnu zrelost stječu tek s osam godina. Ipak, Frankeu i njegovim kolegama nije najvažniji komercijalni aspekt uzgoja jastoga. S jastozima će nestati i mnoge druge vrste. „U tom smislu je naš osnovni interes, pa i iz ekoloških razloga, osigurati što je veću moguću populaciju te vrste.“

Preporuka uredništva