1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Jagma za čokoladom

Jedva da je bilo obitelji koji si ovih dana slavlja nisu priuštili malo čokolade. Ubrzo bi vam taj slatkiš mogao zapesti u grlu: redaju se poskupljenja jer su i Kinezi su definitivno otkrili užitak čokolade.

default

Čokolada se pretvara u skup užitak

Godinama je cijena čokolade u Europi bila stabilna - ili je čak padala. Ali švicarski "Lindt" je već najavio ovog siječnja povećati cijenu svojih čokoladnih slastica za oko 10%, koncern Barry Callebaut piše novi cjenik i sa po 15% većim cijenama. Brojni njemački proizvođači, od "Rittera" pa na dalje, također najavljuju da će njihovi proizvodi značajno poskupjeti.

Razlog je jednostavan: čokoladu su otkrile nove gospodarske velesile poput Kine i Indije. Carsten Keunecke iz njemačkog Udruženja proizvođača slatkiša odgovara diplomatski: "Ne može se reći da je netko dežurni krivac. Ali mi, proizvođači bismo se veoma radovali kada bi Kinezi jeli više čokolade. Ali isto tako znamo da trenutna svjetska proizvodnja čokolade koja je nekih 3 i pol milijuna tona, neće biti dovoljna da bi svim Kinezima omogućila isti udio na potrošnji čokolade kakav je danas u - na primjer Europi."

Europljani i dalje prvaci - ali potrošnja u Kini i Indiji raste

U prosjeku, potrošnja u Kini je doista skromna: dok oni pojedu negdje jednu tablu čokolade od 10 deka godišnje, Britanci pokrkaju 11,7 kilograma. Ali podaci o statističkom prosjeku ne daju pravu sliku: doista, u kineskoj provinciji je potrošnja minimalna jer tradicionalni Kinezi ne vole čokoladu.

Mädchen isst Schokolade in der Dominikanischen Republik

I drugi žele uživati u čokoladi.

Ali u gradovima poput Šangaja je potrošnja po stanovniku već jedan kilogram i 200 grama, što je otprilike koliko i u Japanu - i raste i dalje. Usporedbe radi: treba se sjetiti kako je u Kini još prije deset godina bilo gotovo nemoguće popiti bilo kakvu kavu osim instant-kave. Danas po kineskim metropolama možete na svakom uglu popiti sasvim pristojan latte-macchiato.

Europljani šokirani cijenom koju su za čokoladu spremni platiti Kinezi

Naravno, barem su dva motiva za otkriće užitka u čokoladi. Sa jedne strane jest užitak čokolade kojeg je Hernando Cortez 1528 po prvi puta donio iz Novog u Stari svijet. Ali sa druge je naravno taština: na primjer Lindt za sada još ne planira otvoriti tvornicu čokolade u Kini, jer je tamošnjim potrošačima podjednako važna i etiketa "Made in Swiss". Utoliko su samo Zapadnjaci šokirani kada u kineskoj prodavaonici vide kako čokoladni èclair košta i po 6 eura: Kinezi plaćaju tu cijenu bez da trepnu. Uopće; kineska i indijska kuhinja poznaje na tisuće vrsta slatkiša i slastica ali sve je manje proslava među imućnijima na kojima se neće ponuditi i čokolada.

Proizvođačima i trgovcima su utoliko te zemlje obećana zemlja. Za sada je to veoma komplicirano - i logistički. Kod 40 stupnjeva celzijusa u provincijama Indije se ekskluzivna čokolada iz Europe veoma brzo pretvara u smeđkastu masnu masu koju nitko pametan neće kupiti. Utoliko je veoma teško prodati više čokolade bez sustava hladnjača - ali i taj se problem polako rješava posebnim vrstama čokolade. "Lindt" doduše još nije otvorio pogon u Kini, ali sve ih je više koji jesu - Barry Callebaut je prošle godine otvorio dvije nove tvornice - po jednu u Rusiji i Kini. U Indiji je isti koncern otvorio i čokoladnu akademiju - kako bi obrazovao slastičare i pekare čokoladnih slatkiša.

Kamo odlazi zarada?

Drugo je pitanje - odakle da se stvori toliko kakaovca da svi, istok i zapad mogu uživati u čokoladi. Biljka kakaovca raste samo u području 10 stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora i treba joj 5 godina da donese prve plodove. Jedan od najvećih svjetskih proizvođača je Obala Bjelokosti - ali tamošnji seljaci i proizvođači kakaovca nimalo ne osjećaju kako se sada svi otimaju za čokoladom. Jer oni za svoj kakaovac od međunarodnih koncerna - dobivaju sve manje tako da se i sadnja uopće ne isplati. Alexei uzgaja kakaovac već godinama i kaže kako za kilogram dobije 250 franaka - oko 40 centi: "Prošle godine su nam rekli kako je svjetska cijena 600 franaka. Onda smo dobili 350 franaka za kilu a ove godine tražimo da cijena naraste. Sve postaje skuplje - zašto da ne poskupi i kakao kojeg mi proizvodimo."

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic