1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Jadransko-jonska strategija za brži razvoj regije

Jačanje razvoja, ali i brža integracija Zapadnog Balkana u EU, ciljevi su nove europske Strategije za Jadransko-jonsku regiju. "Zajednički rad na prioritetima put je za brži napredak regije", poručuju iz Bruxellesa.

Maria Demanaki i Johannes Hahn

Maria Demanaki i Johannes Hahn

Europska komisija predstavila je novu europsku strategiju namijenjenu razvoju Jadransko-jonske regije. Radi se o trećoj europskoj makroregionalnoj strategiji (poslije Podunavske i Baltičke) čiji je cilj da se zemlje definirane, na prvom mjestu ali ne i isključivo, bazenom Jadranskog i Jonskog mora bolje povežu i bliže surađuju na području prometa, energetike, turizma, zaštite životne sredine i promocije pomorskog gospodarstva. Jadransko-jonska inicijativa trenutno okuplja osam zemalja regije od kojih su četiri članice EU-a (Grčka, Italija, Slovenija i Hrvatska), a četiri su zemlje Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija). Najavljujući da bi do kraja 2014. godine Vijeće EU-a trebalo odobriti program strategije kako bi se odmah krenulo u njegovu realizaciju, europski povjerenik za regionalnu suradnju Johannes Hahn je izjavio: "Države koje su uključene u Jadransko-jonsku strategiju trebale bi se ugledati na već funkcionalne strategije za Podunavsku i Baltičku regiju, što se prije svega odnosi na fokusiranje na nekoliko prioriteta uz snažno političko vodstvo kako bi se pokazali rezultati. Istovremeno, suradnja država članica EU-a i susjednih nečlanica mogla bi igrati i značajnu ulogu u integraciji Zapadnog Balkana u EU."

Hahn je za Jadransko-jonsku regiju koja, za sada, obuhvaća osam država sa 70 milijuna stanovnika, predstavio program koji se temelji na četiri točke. Prva je tzv. "plavi rast" koji obuhvaća promociju održivog ribolova i pomorskog gospodarskog rasta i za čiju su koordinaciju zadužene Grčka i Crna Gora. Prioritet je zatim stavljen na povezivanje regije na području prometa i energetike, na čijoj koordinaciji bi trebale raditi Italija i Srbija. Tu je i pitanje kvalitete životne sredine, koja se fokusira na morski i kopneni biodiverzitet i borbu protiv zagađenja mora, što je pod koordinacijom Slovenije i BiH. Četvrta točka europske strategije za Jadransko-jonsku regiju odnosi se na održivi turizam na čemu bi, u koordinaciji Hrvatske i Albanije, trebalo raditi na jačanju turističkog potencijala regije kroz inovacije, jačanje turističkih tvrtki i otvaranja novih radnih mjesta.

Plaža

Važan je razvoj održivog turizma

Regionalni pristup za lakše rješavanje problema

Povodom izrade europske Strategije za Jadransko-jonsku regiju u Bruxellesu naglašavaju da se ta regija suočava s mnogobrojnim izazovima koje će "lakše riješiti zajedno nego na nacionalnoj ili loklanoj razini". Ukazuje se tako na probleme socijalno-ekonomskih razlika u regiji te propusta na području prometa, kako kopnenog tako i zračnog i pomorskog. Navode se nadalje i neodrživost sektora ribolova, opasnost od zagađenja mora, neadekvatna povezanost energetskih mreža, ali i nedovoljni administrativni kapaciteti u regiji. Pored izazova i problema, EU ukazuje i na "obećavajuće mogućnosti" te regije, među kojima se prepoznaju prirodne ljepote te bogato kulturno i povijesno naslijeđe, što je veliki potencijal za održiv, odgovoran i raznolik turizam.

"Prekomjerni ribolov, zagađenje, prometne gužve, transportne veze i sezonski turizam nisu problemi specifični za samo jednu zemlju. Jedini smisleni način da se oni riješe je zajednički pristup. Budući da mnoga od navedenih područja imaju potencijal rasta, Jadransko-jonska strategija može pomoći i pri izlasku regije iz krize i povratku gospodarskom rastu", poručila je europska povjerenica za pomorstvo i ribolov Maria Damanaki.

U Europskoj komisiji naglašavaju da je primarni cilj ove strategije upravo promocija održive ekonomske i društvene dobiti u regiji, zasnovane na poboljšanju povezanosti, privlačnosti i konkurentnosti, uz očuvanje prirodne sredine i zdravih morskih i priobalnih ekoloških sustava, kao i bolja integracija Zapaadnog Balkana u EU. Novac za projekte trebao bi biti osiguran iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, kao i iz fondova pretpristupne pomoći (IPA). U Bruxellesu naglašavaju da je EU u mogućnosti pomoći i koordinirati suradnju u početnoj fazi primjene strategije, ali da će na zemljama članicama Jadransko-jonske inicijative biti da ostvare rezultate u realizaciji dogovorenih projekata.

Preporuka uredništva