1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Jadranka Kosor: Velika koalicija? Pa nismo mi Njemačka!

Je li mandat vlade Tihomira Oreškovića bio izgubljenih pola godine za Hrvatsku, pitali smo bivšu predsjednicu hrvatske vlade Jadranka Kosor. Ona je za DW analizirala "aktualni politički metež".

DW: Presedan u hrvatskoj političkoj povijesti. Vladajuća stranka srušila je vlastitu vladu i nije uspjela, iako je to cijelo vrijeme najavljivala, sastaviti novi kabinet. Kako će se to, ali i ovaj relativno kratki mandat Oreškovićeve vlade odraziti na odnos snaga na novim izborima?

Jadranka Kosor: Za sada je to teško predvidjeti. Uvjerena sam ipak da će političko nesnalaženje vlade u proteklim mjesecima, a onda i rušenje vlade bez osiguravanja većine glasova za sastavljanje nove vlade imati posljedice na novim izborima za sve one koji su sudjelovali u tome. Mislim da je sigurno da je Most svojim čvrstim stavom, koji je na kraju ostao dosljedan, učvrstio svoju poziciju i da neće proći loše na sljedećim izborima.

Posljednjih tjedana su hrvatski birači fascinirano pratili razvoj krize vlasti. Ali i s puno nerazumijevanja za poteze političke elite. Mogao se steći dojam da su interesi pojedinaca važniji od nacionalnih interesa. Hoće li stranke uopće uspjeti mobilizirati biračko tijelo na novim izborima?

Sve se to događalo u susret Danu državnosti, najvećem hrvatskom prazniku. Ali i u susret 1. srpnju, trećoj obljetnici članstva Hrvatske u Europskoj uniji. I to sve u političkom neredu i metežu. Bojim se da će doći do nove apstinencije birača na izborima. Iako po istraživanjima većina želi nove izbore, mislim da birači nemaju previše vjere u političare. Mislim da će ova situacija srozati ugled i političara i stranaka u očima javnosti, što je loše. Sigurno će se nakon ovih krivih poteza i procjena morati otvoriti neki procesi u HDZ-u. To je neminovno. Vlada se, ne zaboravimo, na koncu rušila samo zbog toga da ne bi na dnevni red konačno došla rasprava o zahtjevu za opozivom Tomislava Karamarka.

Kosor s kancelarkom Merkel tijekom njezinog posjeta Hrvatskoj 2011.

"Velika koalicija" u Njemačkoj kao uzor za Hrvatsku? Jadranka Kosor s kancelarkom Merkel tijekom njezinog posjeta Hrvatskoj 2011.

Mnogi u Hrvatskoj zazivaju veliku koaliciju, po uzoru na onu koja trenutno vlada u Njemačkoj. U Njemačkoj se velike koalicije smatra "nužnim zlom", iznimkom u slučaju da odnos snaga ne dozvoljava drugačiju konstelaciju u vladi i to s ciljem provođenja velikih reformi u interesu zemlje. Je li uopće velika koalicija realna opcija u Hrvatskoj?

Teško, situaciju u Njemačkoj i Hrvatskoj ne može se uspoređivati u tom kontekstu. Hrvatska nije Njemačka. To bi jednoga dana bilo dobro, ali to ovisi ponajprije o ljudima koji vode stranke koje bi eventualno mogle koalirati. To je ključno. U Hrvatskoj je važno tko je na čelu stranke i upravo to određuje tempo kojim će ta stranka djelovati. U ovom trenutku mislim da to nije realna opcija. Sama ta činjenica pokazuje i da nema zrelih političara koji bi u potpunosti bili za to da stranački ili pojedinačni interesi uvijek budu podređeni državnim interesima.

Državni vrh, konkretno predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović propagira zajedništvo. Ne bi li Hrvatskoj puno potrebniji bio konsenzus političkih tabora oko ključnih projekata i reformi?

Zajedništvo u smislu u kojem ga promovira Grabar-Kitarović bi značilo da svi misle kako misli i ona i njezina stranka, u kojoj trenutno nije članica. U pravu ste, ono što je važno za državu je doista konsenzus velikih političkih snaga oko nacionalnih interesa i strateških ciljeva. Hrvatske stranke, HDZ i SDP, zadnji put su pokazali da mogu zajedno djelovati oko strateškog cilja kod ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ja sam se tada uspijevala dogovoriti s oporbom oko svih važnijih odluka, a u konačnici i oko izmjena Ustava. To Hrvatskoj treba, konsenzus oko toga kako na primjer rješavati deficit. To ovisi o ljudima koji su spremni razgovarati, slušati, a i čuti.

Je li ovo bilo izgubljenih pola godine ili dragocjeno iskustvo u izgradnji hrvatske demokracije?

Nije to bilo izgubljenih pola godine. Bilo je to pola godine u kojem su na žalost mnogi standardi nazadovali, standardi za koje sam mislila da smo ih usvojili, u smislu čuvanja ustavnih vrednota, jednakosti, poštivanja pravne države i institucija, te prava na različitost. I to zbog nekih ljudi koji su sudjelovali u vlasti. Ja se osobno nadam da bi ovo iskustvo na novim izborima moglo dovesti do toga da na sljedećim izborima jedan dio birača glasa "za", u Hrvatskoj se često glasa "protiv". Da se glasa za pojedince, ali i za programe. Da se glasa za Hrvatsku kakvu želimo, a ne protiv Hrvatske kakvu ne želimo.

Gospođo Kosor, hvala Vam na razgovoru.