1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Ja učim njemački, a i moja mama također

Za djecu i roditelje iz doseljeničkih obitelji grad Bad Kreuznach u saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj od početka tekuće školske godine predstavlja svojevrsni eldorado – barem kada se radi o učenju njemačkog jezika.

Djeca i roditelji profitiraju od zajedničkog učenja jezika.

Djeca i roditelji profitiraju od zajedničkog učenja jezika.

Pet dječjih vrtića, po dvije osnovne i srednje škole, narodno sveučilište te dvije crkvene organizacije za obuku odraslih isprepleli su svoju djelatnost, kako bi zajedno poboljšali jezično znanje među migrantima. Glavni cilj njihovog povezivanja u mrežu obrazovnih ustanova je izrada i provedbe koncepta za poticanje sustavnog i neprekidnog stjecanja jezičnih znanja među mladima od najranije dobi do kraja školskog uzrasta. Projekt predviđa podršku i suradnju stranih roditelja u jezičnoj izobrazbi obitelji. Pedagoški centar Porajnja i Falačke sa sjedištem u Bad Kreuznachu pružat će stručnu potporu sudionicima projekta u sklopu programa mješovitog savezno-pokrajinskog povjerenstva za planiranje nastave i poticanje znanstvenog istraživanja.

Jezični put popločan problemima

Bad Kreuznach obiluje ponudama raznovrsnih javnih i privatnih ustanova za učenje njemačkog jezika na gotovo svim razinama predznanja i dobnog uzrasta. Slično je i u drugim gradovima i općinama s visokim udjelom stranog stanovništva. Usvajanje gradiva za najmlađe počinje već u dječjem vrtiću, da bi se nastavilo tijekom čitavog školovanja. Taj je put, međutim, popločan brojnim problemima. Sadržaji, metode i ciljevi nastave razlikuju se od vrtića do vrtića, od škole do škole: među njima nema suvislih poveznica, sustavna nadgradnja gotovo je nemoguća, a predodžbe i utjecaj roditelja često su proturječni i katkad kontraproduktivni. To su tek ukratko polaznice za izradu nacrta cjelovitoga i trajnog jezičnog poticanja doseljeničke djece i mladeži.

Do uspjeha sustavnim i združenim naporima

„Svrha projekta je suradnja i združeno nastojanje raznih osoba i institucija koje potiču jezično obrazovanje da svoje napore, protkane istom mišlju vodiljom, usmjere k zajedničkom cilju“, pojašnjava Ingrid Raddatz iz Pedagoškog centra u Bad Kreuznachu i dodaje: „Krajnji cilj je institucionalna suradnja svih čimbenika, kako napredak u poticanju svladavanja jezika u dotičnim ustanovama ne bi ovisio o angažmanu pojedinaca.“

Usklađenih napora, na primjer pri podučavanju njemačkog jezika u dječjim vrtićima i nastavi u školama za obuku roditelja, bilo je i dosad. No, povezivanje nositelja odgojno-obrazovnog sustava u jedinstvenu mrežu trebalo bi osigurati bolju usklađenost ponude na koncepcijskoj, organizacijskoj i sadržajnoj razini te njezin veći učinak: „Ni jedna ustanova ne može od druge očekivati da joj isporuči ‚gotovi produkt‘, nego dijete mora preuzeti na mjestu do kojega je u stjecanju znanja optimalno jedino i moglo stići te odatle nastaviti rad.“

Jezična integracija počinje u vrtiću

Od 2002. vlada u Mainzu novčano je poduprla preko 630 mjera za poticanje jezične naobrazbe predškolske djece doseljenika. 2005. tim je programom obuhvaćeno 260 vrtića s 2 300 polaznika. „Planovi idu još i dalje“, veli Joachim Hoffmann-Götting, državni tajnik u ministarstvu obrazovanja: „Našim programom ranog obrazovanja želimo postići da svako dijete, pa tako i djeca migranata koja su u odnosu na onu rođenu u Njemačkoj u tome dosad bila suzdržanija, obavezno pohađaju barem zadnju godinu vrtića.“

Golema važnost uloge roditelja

Pobuđivanje osjećaja i razvoj svijesti kod stranih roditelja za važnost jezičnog obrazovanja djece jedan je od najvažnijih aspekata projekta: „Doseljenim roditeljima treba jasno dati do znanja da je, ukoliko ih doista zanimaju izgledi za budućnost njihove djece, najvažnije poznavanje jezika, što znači da ih moraju slati u vrtiće.“ No, to nije i jedina uloga koju roditelji igraju u sklopu intenzivnoga i sveobuhvatnog poticanja djece migranata u jezičnoj nastavi. Ono će bolje uroditi plodom, ako majka i otac istodobno budu koristili priliku za poboljšanje vlastitog znanja njemačkog. „Snažno želimo forsirati pristup roditelja procesu učenja jezika, kako bi na tom putu znanja mogli pratiti svoju djecu, i to po mogućnosti u isto vrijeme i u istoj obrazovnoj ustanovi – sve pod motom: ja učim njemački, a i moja mama također“, kaže Ingrid Raddatz.

Pretjerane ambicije mogu i naškoditi

Međutim, ambicije roditelja ponekad mogu i nauditi jezičnom razvoju djeteta, na primjer kada se od njega zahtijeva da govori isključivo njemački, unatoč nedostatku uzora u obitelji. Odgajateljica Anna Wolanski, jedna od suradnica na projektu te i sama doseljenica iz Poljske, stoga kritički primjećuje: „Mnogi se roditelji plaše da im djeca neće svladati jezik do polaska u školu te ih na svu silu pokušavaju naučiti njemački, ne obazirući se da i učenje materinjeg jezika valja poticati, jer je ono također bitno i predstavlja temelj za učenje stranog jezika.“