1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Jačati ulogu parlamenta u jugoistočnoj Europi

Parlamenti zemalja jugoistočne Europe nisu baš na dobrom glasu i ne shvaća ih se previše ozbiljno.

default

"Dubrovački proces" - jačanje dijaloga među zastupnicima.

U Dubrovniku je početkom ovog mjeseca održana dvodnevna međunarodna konferencija parlamentarnih zastupnika zemalja Jugoistočne Europe, njemačkog Bundestaga i Europskog parlamenta pod nazivom "Spasite zakonodavstvo". Incijator konferencije je Pakt stabilnosti za Jugoistočnu Europu, a cilj je pojačana komunikacija među zastupnicima te regije, dijalog koji je postao institucija poznata pod nazivom "Dubrovački proces."

Zastupnici u zemljama Jjugoistoöne Europe suočeni su s nizom problema koji im otežavaju vršenje njihovih zakonskih dužnosti. Mnoge od tih zemalja nalaze se u socijalnom i gospodarskom previranju, a autoritarno državno vodstvo u mnogočemu ograničava njihov rad. Do tog je zaključka došla Petra Blaess, bivša dopredsjednica njemačkog Bundestaga, koja već godinama radi kao savjetnica međunarodnih organizacija u Jugoistočnoj Europi u analizi aktualnog stanja u parlamentima.

"Najveći je nedostatak to što parlamenti imaju vrlo slab status. To znači da samo u rjetkim slučajevima parlamenti mogu sami odlučivati o vlastitom buđetu i zbog toga imaju manje profesionalnih suradnika u upravama."

Otežan rad zastupnika

Rad rad zastupnika otežava i slab pristup informacijama i restriktivna politika viza u zapadnim zemljama, čime je ograničeno putovanje u inozemstvo. Petra Blaess kritizira i međunarodnu zajednicu koja je predugo vremena ulagala velika sredstva u nevladine organizacije i pri tome previdjela središnju ulogu parlamenta. U parlamentarnim demokracijama zastupnici imaju veliku odgovornost: oni mogu potaknuti promjene ustava, kontrolirati kako se troši novac od poreza, imaju mogućnost izglasavanja nepovjerenja, te kontrolu nad radom tajnih službi. No samo mali broj parlamenata te mogućnosti i koristi - djelomično i zbog toga što vlade izmiču kontroli parlamenta, smatra Petra Blaess:

"Glavni je problem u tome što se cjelokupni procesi odlučivanja odvijaju na razini vlade - regionalne dogovore vrše ministri, a sporazume tada potpisuju ministri ili šefovi vlada. Sve se to često odvija bez sudjelovanja parlamenta."

Rastuće samopouzdanje

No ipak se predstavnici dominantne "izvršne vlasti" sve češće suočavaju s rastućim samopouzdanjem parlamentarnih zastupnika. Tako je zahvaljujući inicijativi parlamentaraca došlo do suradnje europskih parlamentarnih odbora zemalja jugoistočne Europe koji raspravljaju o pitanjima približavanja Europskoj uniji. Incijativom makedonskog parlamenta dogovoreno je da se parlamente ranije uključuje u procese odlučivanja o međunarodnim ugovorima - na primjer kad je riječ o opskrbi energije.

Petra Blaess traži da se parlamenti jače umiješaju i u pitanja međunarodne politike. Svoju poziciju mogu ojačati i intenzivnijim korištenjem postojeće mreže informacija i komunikacija među parlamentima. "Bitno je uočiti da je došlo do povećane samosvijesti zastupnika u odnosu prema vladama, ali i u komunikaciji s biračima, te da je i te kako bitno i nužno komunicirati i na regionalnoj razini, tamo gdje ima zajedničkih problema."

Mnogi zastupnici smatraju kako se regionalnim parlamentarnim incijativama jačaju zakonodavne strukture, pri čemu upravo osobni kontakti i razmjena iskustava igraju važnu ulogu. Na osnovu tih kontakata mogu se izgraditi mjere jačanja povjerenja, koje su i te kako nužne s obzirom na to da u toj regiji i dalje ima konfliktnih situacija - kao što je to slučaj s neriješenim statusom Kosova.