1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Jürgen Habermas – filozof moderne Njemačke

Iskustvo nacionalsocijalističke diktature utjecalo je na promišljanje njemačkih filozofa okupljenih u takozvanoj Frankfurtskoj školi. Jedan od njih u četvrtak (18.6.) slavi 80. rođendan - Jürgen Habermas.

default

Jürgen Habermas

Nacionalsocijalizam ili točnije genocid nad židovima – holokaust – Habermas je sredinom osamdesetih godina označio ključnim događajem za osnutak Savezne Republike Njemačke: „Univerzalistička ustavna načela uspostavljena su u njemačkoj naciji kulture, kakvom se rado smatramo, tek nakon – a ja bih čak rekao: nažalost tek kroz – Auschwitz.“

Deutschland Philosophie Jürgen Habermas Frankfurter Schule

Jürgen Habermas, fotografija iz 1970-ih godina.

Misao da je kultura bila ishodište njemačke nacije stalno je zaokupljala Habermasa. Tako je 1968. u svom poznatom djelu „Spoznaja i interes“ ukazao na to da je spoznaja uvijek ovisna o određenim interesima. O čemu god se razmišlja, to se čini u okruženju konkurentnog društva. A to znači da tko god razmišlja, slijedi određene ciljeve, koji su često egoistični. To znači da težnja za spoznajom nije nevina, zaključuje Habermas.

Dinamika i promjena kao temeljna načela

U svom djelu „Teorija komunikativnog djelovanja“ Habermas je 1981. skicirao načela prema kojima bi čovjek mogao slijediti određene ciljeve, a da ne šteti drugima. U modernim društvima mirno sporazumijevanje je moguće samo ako građani svoje interese međusobno usklade, napisao je Habermas. Zbog toga je primjerice prosvjedujućim studentima 1968. predbacivao da se preoštro bore za svoje interese, to jest uključujući i neprihvatljivo nasilje. I 35 godina kasnije (2003.) je prosvjedovao protiv napada Amerikanaca na Irak.

Kritizirao je i nedovoljnu kontrolu gospodarstva koje stvara sve veći jaz u društvu. Sudjelujući u političkim raspravama postao je možda najpoznatijim njemačkim filozofom. Radilo se o genetskoj manipulaciji, povratku religija ili migraciji, on je uvijek iznova naglašavao da su dinamika i promjena temeljna načela modernog društva: „Radilo se o integraciji gastarbajterskih obitelji ili građana iz bivših kolonija, lekcija je uvijek ista: nema integracije bez proširenja vlastitog horizonta, bez spremnosti na širi spektar mirisa i misli, pa i spremnosti na iskustvo bolnih kognitivnih disonanci.“

Pomogao učvršćenju mira

Za Saveznu Republiku Njemačku Habermas je u filozofskom smislu bio ono što je u političkom bila pripadnost Zapadu, a u kulturnom pop- i rock-glazba. Habermasova filozofija nema ništa uzvišeno u sebi. Ali, ona je pridonijela učvršćenju mira u tradicionalno nemirnoj Europi. Zato na njegov 80. rođendan Jürgena Habermasa možemo slaviti kao doista velikog filozofa 20. stoljeća.

Autor: Kersten Knipp / Anto Janković

Odgovorni urednik: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva