1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Izvješće o stanju temeljnih i ljudskih prava u Njemačkoj

Da li se u Njemačkoj bezrezervno poštuju ustavom zagarantirana temeljna i ljudska prava? Odgovor na ovo pitanje može se naći u redovnom godišnjem izvješću njemačkih organizacija za zaštitu ljudskih i građanskih prava. Izdavači ovog izvješća su organizacija «Pro Asyl», Međunarodna liga za ljudska prava i Udruga demokratskih pravnica i pravnika.

I Hartz IV ugrožava građanska prava

I "Hartz IV" ugrožava građanska prava

Video nadzor na radnom mjestu, zabrana nošenja marama muslimanskim učiteljicama u državnim školama, automatizirano prepoznavanje registarskih oznaka automobila, socijalni zakoni kojima se nezaposleni primoravaju da prihvate bilo kakav posao. Na prvi se pogled čini da ovi primjeri nemaju veze jedni s drugima, međutim, upravo oni najbolje ukazuju na svakodnevna manja i veća kršenja temeljnih i ljudskih prava.

Posebno kritičke komentare u aktualnom su izvješću zaradili takozvani sigurnosni zakoni koje je njemačka vlada usvojila nakon 11. rujna 2001. Profesor za državno i upravno pravo Martin Kutschma navodi jedan konkretan primjer:

Kutschma:

«Jedno od najupečatljivijih kršenja je zakon o sigurnosti zračnog prostora, kojim se dozvoljava ubijanje poptuno nedužnih ljudi. Njihova smrt se praktično opravdava eventualnim spašavanjem života drugih ljudi. Mi to smatramo veoma opasnim kršenjem temeljnog prava jer je pravo na život elemenatrno pravo.»

Prema mišljenju autora ovogodišnjeg izvješća i novi su zakoni iz paketa poznatog pod nazivom «Hartz IV» protuustavni. U analizama je dokazano da nova pravila vode ka pojačanoj diskriminaciji jer se nezaposlene isključujue iz društvenog života.

Čak je i njemački šport na udaru kritike. Tako student prava Wilko Zichts i posebni tretman za nasilne gledatelje nogomentnih utakmica smatra pretjeranim. Tu prije svega misli na činjenicu da policija osobama za koje smatra da su članovi huliganske scene, bez konkretnog povoda često zabrani pristup stadionu. Wilko Zichts smatra da se time paušalno izjednačavaju mirni i nasilni ljubitelji nogometa i tvrdi da su zabrane ulaska na utakmice pravno više nego diskutabilne.

Zicht:

«Zabrana ulaska u stadion se većinom ne ukida čak i nakon što se zbog nedostaka dokaza prekine istražni postupak protiv neke osobe. Takve zabrane naprotiv ostaju važeće i do pet godina iako osumnjičeni nikada nije pravosnažno osuđen. Čak i u slučaju da nikada nije dokazano da je ta osoba učinila neko kažnjivo ili opasno dijelo.»

Šef Lige za ljudska prava Heiner Bielefeld smatra da se u demokratskim državama širom svijeta načelno sve manje cijene i poštuju temeljna i ljudska prava. Kao primjer Bielefeld navodi američki zatvorenički logor Guantanamo:

Bielefeld:

«Guantanamo nije samo simbol za sustavno, organizirano i cinično uskraćivanje pravne pomoći. Guantanamo je ujedno postao i simbol novog rizika po našu sigurnos ti nastajanja nove terorističke opasnosti. Ni iz sigurnosno-političkih razloga nije pametno to fiksiranje na jednu suženu i jednostranu sigurnost.»

Koliko daleko se i u Njemačkoj otišlo, najbolje potvrđuje diskusija o mučenju zatvorenika pokrenuta nakon što uhapšeni otmičar sina jednog njemačkog bankara nije htio otkriti gdje je sakrio svoju žrtvu. Bielefed smatra da takvih diskusija među nejmačkim pravnicima ranije uopće nije bilo. U međuvremenu su se pojavile prve publikacije u kojima pravnici pod određenim uvjetima odobravaju primjenu fizičke sile kako bi se iznudila priznanja.

  • Datum 25.05.2005
  • Autor Marcel Fürstenau
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Yj3
  • Datum 25.05.2005
  • Autor Marcel Fürstenau
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Yj3