Izvještaj Svjetske banke o tržištu rada na istoku Europe

Netom objavljeni izvještaj Svjetske banke ruši i jednu uobičajenu iluziju koju gaje mnoge bivše socijalističke zemlje: kako imaju, ako ništa drugo, barem vrlo dobro obrazovanu radnu snagu. Tehnologija grabi ogromnim koracima, mladi tih zemalja sve ranije imaju potrebu početi raditi, umjesto da griju klupe, i rezultat je da većina zemalja ima premalo i odveć loše kvalificiranu radnu snagu da bi mogla zadržati stopu rasta kakvu je bilježila do sada. Ali na jednom drugom području je još i gore: na području nezaposlenosti, na «sivom» i «crnom» tržištu rada kakva nikad neće zajamčiti dugotrajan rast i boljitak niti poduzeća, niti zaposlenih, a niti države.

Dvoznamenkaste stope nezaposlenosti

Nezaposlenost je visoka gotovo svuda, a kada se pojave mogućnosti zaposlenja, često je riječ o neformalnim i loše plaćenim poslovima. Stefano Scarpetta, stručnjak za tržište rada Svjetske banke, jedan je od autora izvještaja: «Postojale su velike nade da će nakon početne faze visoke nezaposlenosti u privatnom sektoru započeti masovnije otvaranje radnih mjesta, što bi onda doprinijelo padu stope nezaposlenosti. Problem je u tome što se i nakon 15 godina od početka te prijelazne faze stopa nezaposlenosti i dalje mjeri u dvoznamenkastim brojevima. Osim toga, u središnjoj i istočnoj Europi najmanje 50 posto nezaposlenih bez posla je dulje od godine dana.»

Tako je stopa nezaposlenosti u Poljskoj i Slovačkoj prošle godine iznosila oko 19, odnosno 18,2 posto. U nekim zemljama, kao na primjer u Mađarskoj, mnogi se nezaposleni više uopće i ne pojavljuju u statistikama. Oni su jednostavno odustali od potrage za poslom i više ne stoje na raspolaganju tržištu rada. Ovaj bi se fenomen mogao pojaviti i u ostalim zemljama. Prema procjenama autora izvještaja Svjetske banke, situacija u zemljama istočne Europe još bi se mogla i pogoršati i to zbog nedostatnog socijalnog osiguranja. Tome treba dodati i opterećenje takozvanog «neformalnog» sektora: «Veliki dio zaposlenih radi izvan formalnih okvira zaposlenja. Ti ljudi nisu socijalno osigurani i nemaju pravo na mirovinu. Često ne plaćaju ni porez, rade u malim obrtima i tako dalje. Ta vrsta radnih mjesta, osim samog njihovog manjka, dodatni je razlog za zabrinutost.»

Ugrožena borba protiv siromaštva

Ova pojava u najvećoj mjeri pogađa republike bivšega Sovjetskog Saveza, gdje osnovni problem ne predstavlja visoka nezaposlenost, već puno više kvaliteta radnih mjesta. Izvještaj upozorava i na to da bi borba protiv siromaštva u istočnoj Europi u proteklih nekoliko godina mogla postati ugrožena, ukoliko se situacija na tržištu rada srednjoročno ne popravi.

Ekonomisti Svjetske banke suzdržavaju se od davanja paušalnih savjeta, budući da je, smatraju, siutacija u pojedinim zemljama previše različita. U svakom slučaju, kažu, trebalo bi povećati poticaje tvrtkama za otvaranje novih radnih mjesta. «Naš izvještaj predviđa dvije moguće strategije. S jedne strane mora doći do smanjenja troškova za poduzeća. Druga strategija podrazumijeva veću prilagodljivost tržišta rada. U nekim zemljama to bi značilo veća ulaganja u obrazovanje općenito te u stjecanje pojedinih vještina. U nekim drugim zemljama pak, a tu prvenstveno mislim na zemlje srednje Azije, prije svega treba stvoriti mrežu socijalnog osiguranja koja bi nezaposlenima omogućila potragu za novim poslom.»