1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Izvanredni summit Europske unije o reguliranju banaka

Članice EU-a su složne oko pitanja da treba ograničiti dosadašnja (pre)visoka plaćanja bonusa, prije svega u slučajevima kada banka posluje s gubicima ili prima pomoć države. No, kako ostvariti taj cilj?

švedski premijer Fredrik Reinfeldt

Domaćin izvanrednog summita EU-a, švedski premijer Fredrik Reinfeldt

Bonusi su najteže pitanje, jer nezapsoleni i porezni obveznici u EU smatraju da je vrlo čudno da se bankarima isplaćuje novac za „uspjeh“ ako su vlastitu banku doveli na rub propasti. Tako se dogodilo u slučaju Citigroup koju je spasila američka država, ali je 738 visokih suradnika te banke dobio po milijun dolara bonusa.

Članice Europske unije nisu složne oko pitanja kako riješiti problem (ne)kulture plaćanja bonusa pa je teško očekivati dogovor o oštrom katalogu mjera. Gornje granice za bonuse neće biti. Moguće je da će se plaćanje bonusa protegnuti na nekoliko godina i da će njihovo isplačivanje biti vezanu uz stvarni uspjeh banaka. Jer, do sada je u ovom jedinstvenom sustavu bonusa malusa postojao samo bonus ali ne i malus, dakle negativan bonus.

Sudjelovanje članica EU-a u bankama

Iznos koji pokazuje koliko u bankama sudjeluju države članice EU-a

U zajedničkim dokumentima Europske unije trenutno se oprezno govori o tome da bonus treba stajati u "prikladnom odnosu prema fiksnim primanjima". To naravno ostavlja široki manevarski prostor. Govori se i o sankcijama protiv banaka koje se neće pridržavati pravila. Međutim, moguće je da će opet svaka zemlja moći odlučivati sama za sebe oko pitanja trebali li pokrenuti sankcije protiv neke banke i ako da, koje i kolike?

Pitanja zaštite klime

Montaža vjetrenjača i simbol pada indeksa na burzi

Kako spojiti zaštitu klime i svjetsku financijsku krizu?

Osim pitanja bonusa, članice Europske unije pokušat će održati svoje pakete za poticanje konjunkture tako dugo sve dok se ponovno ne pokrene ekonomija i sve dok se zajednički ne pronađe put iz krize. Osim toga na dnevnom redu izvanrednog summita EU-a nalazi se još jedno teško pitanje, a to je kako ostvariti već usvojene stroge ciljeve zaštite klime.

Već su se pojavili i prvi problemi. Italija i Poljska, te još neke članice se ne slažu s formulacijom švedskog Predsjedništva oko završne izjave. Kritika nije upućena toliko na iznos od 100 milijarda eura koliko stoje troškovi zašite klime u zemljama u razvoju, već se kritizira općenito spominjanje iznosa troškova mjera za zaštitu klime o kojima će biti riječi na predstojećoj konferenciji o klimi u prosincu u Kopenhagenu - ali i na financijskom sastanku na vrhu zemalja G20 koji se idućeg tjedna održava u Pittsburghu.

Summit i o raketnom štitu

Model planova američkog sustava raketne obrane Europe

SAD-ov sustav raketne obrane prošlost?

Zasigurno će šefovi država i vlada razgovarati i o Obaminoj odluci da SAD odustaje od ranije Bushove namjere raketnog štita koji se trebao nalaziti u Poljskoj i Češkoj. A NATO je već pozdravio odustajanje od američkog raketnog štita u istočnoj Europi. Glavni tajnik NATO-a Rasmussen odluku SAD-a je ocijenio "pozitivnim korakom".

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva