1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izrael sve zabrinutiji zbog Sirije

Izrael razmišlja o vojnoj intervenciji u Siriji kako bi spriječio da Asadov arsenal biološkog i kemijskog oružja padne u ruke militantnih grupa. Mediji upozoravaju da bi napad na Hezbolah značio novi rat s Libanonom.

Seen from the Druze village of Majdal Shams in the Golan , armed Syrian police officers stand on a outlook overlooking the Israeli side of the border between Syria and Israel, Tuesday, June 7, 2011. A Syrian government newspaper says marches to the border will continue and warns Israel the day will come when thousands of Syrians will return to their occupied villages. (Foto:Ariel Schalit/AP/dapd) United Nations Truce Supervision (UNTSO) observers look towards Syria from Majdal Shams in the Golan Heights, Friday, March 30, 2012. Traditionally March 30 is marked by Israeli Arabs as Land Day, a time of protests against the alleged confiscation of Arab-owned lands by Israel, and in recent years the Palestinians have joined the protests.(Foto:Hamad Almakt/AP/dapd) ISRAEL OUT epa02918020 A photograph supplied by the ICRC shows an Israeli Druze woman begins to cross the border from the Israeli side of the Golan Heights into the Syrian side at the Kuneitra crossing, on 15 September 2011. Some 500 Druze pilgrims have been allowed to cross into Syria in a move orchestrated by the International Committee of the Red Cross (ICRC), acting as a neutral humanitarian intermediary. EPA/ALESSIO ROMENZI / HANDOUT +++(c) dpa - Bildfunk+++ --- 2012_04_20_israel_syrien.psd

Symbolbild Syrien Israel

Razvoj događaja u susjednoj Siriji prati se s velikom pažnjom, a izraelski mediji o situaciji izvještavaju gotovo na dnevnoj bazi. Jedan od scenarija koji brine Izrael eventualni je masovni dolazak izbjeglica na Golansku visoravan, međunarodno priznatom dijelu sirijskog teritorija koji je Izrael okupirao 1967. godine nakon Šestodnevnog rata. Međutim, još veći strah izaziva mogućnost da u novonastalom kaosu nešto od sirijskog kemijskog i biološkog oružja dođe u krive ruke. U zemlji se već danima javno razmatra opcija vojne intervencije kojom bi se to spriječilo.

Nakon premijera Benjamina Netanjahua i ministra obrane Ehuda Baraka, predsjednik Šimon Peres uputio je prilikom intervjua za CNN neubičajeno jasno upozorenje. Izrael, kazao je, ne može pasivno promatrati kako uokolo kruži oružje koje bi se jednog dana moglo upotrijebiti protiv njegove zemlje.

Izraelska crvena linija

Predsjednik Peres: Izrael ne može stajati skrštenih ruku.

Predsjednik Peres: Izrael ne može stajati skrštenih ruku.

Predaja tog oružja Hezbolahu, čiji položaji nisu daleko od demarkacijske linije na sjeveru Izraela, predstavljala bi naročitu ugrozu za zemlju. Već se špekulira o mogućnim izraelskim zračnim napadima na tajne sirijske baze s oružjem. Međutim, svaki pokušaj da se zaustavi predaja tog oružja značila bi rat, a mnogi izraelski komentatori upozorili su da bi bilo kakav napad na Hezbolah mogao značiti novi rat s Libanonom.

SAD, Jordan i Turska dijele izraelske strahove oko sirijskih bojnih otrova, pa komentatori nagađaju da te zemlje već surađuju kako bi spriječile dostavljanje tog oružja.

„Netanjahuove i Barakove izjave mogu se shvatiti kao pritisak na međunarodnu zajednicu“, govori Eyal Zisser, stručnjak za Siriju iz Centra Moše Dajan, institucije pri Sveučilištu u Tel Avivu koja se bavi srednjoistočnim i afričkim studijima. Dodao je da je u ovom trenutku za Izrael jedina mogućnost čekati i vidjeti kako će se stvari razvijati, no da bi bila dobra ideja raditi zajedno s regionalnim i međunarodnim igračima kako bi se pronašlo rješenje. Za sada se pretpostavlja da sirijsko kemijsko oružje još uvijek kontrolira režim Bašara al-Asada, barem po izjavama anonimnog izraelskog savjetnika za sigurnost, kojeg citiraju izraelski mediji. Međutim, to bi se brzo moglo promijeniti.

U Izraelu se boje da bi moglo doći do destabilizacije Golanske visoravni, na kojoj se nalazi i više od tisuću UN-ovih promatrača

U Izraelu se boje da bi moglo doći do destabilizacije Golanske visoravni, na kojoj se nalazi i više od tisuću UN-ovih promatrača

Golanska visoravan – nova vruća točka?

Glavobolje bi mogle nastati i zbog Golana. Iako na tom području već godinama vlada relativni mir, to bi se također moglo promijeniti ukoliko padne Asadov režim. “Umjesto relativno mirne granice, imali bismo nestabilnost, a Golanska visoravan mogla bi postati novi Sinaj”, kaže Zisser, referirajući se na nesigurnu situaciju na izraelskoj južnoj granici s Egiptom.

Od pada egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka, izraelski obavještajci vjeruju da su se u regiji Sinaja počele okupljati militantne i radikalne grupe. S tog područja već je poduzeto nekoliko napada na izraelske mete, te raste strah da bi u slučaju promjene vlasti u Damasku globalni islamistički teroristi mogli iskoristiti nastali kaos kako bi se aktivirali na sjeveru Izraela.

Dobitnik i gubitnik

Asadov pad za Izrael bi istovremeno predstavljao pobjedu i poraz, kaže Zisser. Naime, došao bi kraj vojnom savezništvu Irana i Sirije, koja ne bi za Teheran više predstavljala ulaz na Srednji istok. Naime, premda su sadašnje brige fokusirane na Siriju, u pozadini se nalaze veliki strahovi koje izaziva iranska nuklearna prijetnja. “Situacija iz minute u minutu postaje sve zamršenija i opasnija”, napisao je u dnevnom listu Haaretz komentator Amos Harel.

Preporuka uredništva