Izrael pojačao vojnu, a svijet diplomatsku ofenzivu

«Izrael se, nakon povlačenja prije šest godina, nije želio vratiti u južni Libanon, ali ga na to prisiljava teroristička organizacija Hezbolaha», izjavila je tim povodom glasnogovornica izraelske Vlade Miri Eisin. Tisuće pripadnika redovnoga i pričuvnog sastava već je raspoređeno ili se još okupljaju u pograničnome području između dviju zemalja. Jutros je, međutim, objavljeno da izraelska vojska još od prije tri dana drži položaje u dvama selima na libanonskome teritoriju, nedaleko od granice. No, na tim mjestima, prema izjavi međunarodnih promatrača, nisu razmještene veće snage.

Annan bezuspješan

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan bezuspješno je pokušao odvratiti Izrael od ulaska kopnenih snaga u južni Libanon. «Mislim da će to prerasti u vrlo ozbiljnu eskalaciju. Ono što je za Izrael uspostava ‹sigurnosne zone›, za drugu stranu predstavlja okupaciju. A to će još više osnažiti otpor», ocijenio je Annan.

Napadi, razaranja i žrtve na objema stranama

Izrael je, prema vlastitim navodima, u posljednja 24 sata napao oko 150 ciljeva u Libanonu. Pritom je poginulo najmanje šestoro civila. Među ostalima su uništena skladišta oružja, raketni bacači i prometnice. Srušen je i najviši most na Bliskome istoku koji se 70 metara izdizao iznad doline Beka. Osuđujući krvoproliće i razaranja, libanonski je predsjednik Emile Lahoud na televiziji poručio: «Libanonci će ostati ujedinjeni i neće dozvoliti podjele. Naravno da je stanje teško, ali sam siguran da će naše pravo na kraju pobijediti.» I Hezbolah je tijekom dana ispalio najmanje deset raketa na gradove u sjevernome Izraelu. Pritom je ranjeno desetoro ljudi.

SAD i Njemačka u diplomatskome pohodu

Istodobno Sjedinjene Države i Njemačka pojačavaju svoja diplomatska nastojanja za rješenje bliskoistočne krize. Američka državna tajnica Condoleezza Rice sutra odlazi na Bliski istok, kako bi doprinijela «uspostavi stabilnosti i trajnog mira». Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier već je otputovao na susrete s egipatskim kolegom Ahmedom Abul-Gheitom, izraelskim premijerom Ehudom Olmertom i šeficom diplomacije Tzipi Livni te palestinskim vođom Mahmudom Abasom. Za srijedu je u Rimu zakazana međunarodna konferencija o krizi na Bliskome istoku.

Bush, Merkel i Vijeće sigurnosti traže rješenje

Američki predsjednik George W. Bush i njemačka kancelarka Angela Merkel jučer su telefonski razgovarali o humanitarnoj situaciji u Libanonu, načinima suradnje s vladom u Bejrutu oko životnih potreba stanovništva i predstojećem putovanju u to područje državne tajnice Condoleezze Rice. I Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda intenzivno traga za izlazom iz krize u Libanonu. Posrednik za Bliski istok Terje Roed-Larsen je jučer, nakon povratka iz regije, u New Yorku izjavio: «Nalazimo se usred rata, a mislim da će se on i nastaviti. Golemi su izgledi za daljnju eskalaciju. Jedan od zaključaka moje misije je da su vrlo male šanse za uspostavu primirja.»

Stiže pomoć civilnom stanovništvu

Izrael će, na zahtjev Ujedinjenih naroda, olakšati dostavu humanitarne pomoći u Libanon. Bit će uspostavljen kopneni koridor za dopremu hrane, lijekova i drugih životnih potrepština. Na jugu Libanona je nekoliko tisuća ljudi odsječeno od svake opskrbe. Papa Benedikt XVI. je pozdravio tu odluku te izrazio nadu kako bi potom moglo biti zaključeno i primirje.

Rijeka izbjeglica ne jenjava

Brodovi i zrakoplovi prebacili su i danas velik broj iscrpljenih ljudi koji iz Libanona bježe na Cipar. Tamo je dosad stiglo više od 25 000 izbjeglica. Ciparski ministar vanjskih poslova Georgios Lillikas, koji je u Larnaci dočekao francuski brod s 1 200 evakuiranih, ponovio je da njegova zemlja ima velikih problema s prihvatom tolikog broja ljudi te da se nada da će odgovor Europske unije glede pomoći Cipru biti pozitivan i brz.

EU pomaže Cipru

U međuvremenu je Europska komisija u Bruxellesu priopćila kako je Europska unija spremna pomoći Cipru oko priljeva izbjeglica koji bježe iz Libanona. U tijeku su razgovori s ciparskim vlastima kako poboljšati situaciju na način da im se na raspolaganje stavi što veći broj prijevoznih sredstava. Europska unija je u stvari aktivirala svoj «mehanizam zaštite civila», kako bi u sličnim situacijama uputila hitnu pomoć zemlji kojoj je to potrebno.