1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Izrael nakon ere Ariela Sharona

Tko će biti novi premijer Izraela nakon ere Ariela Sharona? Hoće li profitirati konzervativni Likud s Benjaminom Netanjahuom i Silvanom Shalomom? Može li veći broj glasova osvojiti Radnička stranka s novim predsjednikom Amirom Peretzom i Ehudom Barakom? Ili će se nova Sharonova stranka Kadima uspjeti oporaviti od gubitka predsjednika?

Ariel Sharon

Ariel Sharon

Kadima i dalje vodi

Nakon Sharonovog moždanog udara upravljanje zemljom preuzeo je potpredsjednik Vlade Ehud Olmert koji je odmah naglasio kako će se parlamentarni izbori, kako je i planirano, održati 28. ožujka. To su podržali i drugi visokorangirani izraelski političari, kao i američka Vlada. Kao naizgledniji pobjednik tih izbora do sada je važila Sharonova nova stranka Kadima, u kojoj su se okupili odmetnici iz desnog Likuda i lijeve Radničke stranke. I prva ispitivanja javnog mnijenja nakon Sharonovog oboljenja predviđaju da će Kadima osvojiti 40-ak od 120 zastupničkih mjesta u Knessetu, ali većina birača na čelu stranke ne priželjkuje privremenog premijera Olmerta već nekadašnjeg šefa Radničke stranke Shimona Peresa.

Izborne šanse Benjamina Netanjahua

S eventualnim slabljenjem izbornih šansi Kadime rastu izgledi bivše Sharonove stranke Likud i njezinog novog predsjednika Benjamina Netanjahua. Bio bi to drugi mandat za tog tvrdolinijaša. Netanjahu je bio izraelski premijer od 1996. do 1999. godine, no posljedica njegove politike bila je izolacija Izraela i svađe čak i s tradicionalnim izraelskim saveznikom SAD-om. U Sharonovoj vladi Netanjahu je bio ministar financija, no tu je dužnost napustio u znak prosvjeda protiv izraelskog povlačenja iz Pojasa Gaze. A nakon nedavnih poziva iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada na uništenje Iraela Netanjahu je predložio bombardiranje iranskih nuklearnih postrojenja. Inače, atomska bomba na kojoj navodno rade iranski znanstvenici oružje je koje bi trebalo biti upereno protiv dva najljuća neprijatelja Teherana: SAD-a i Izraela.

Neizvjesna sudbina mirovnog procesa

Sharonov odlazak iz politike unosi novu neizvijesnost i u mirovni proces na Bliskom istoku. Nazvati Sharona mirotvorcem zato što je prošlog ljeta naredio izraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze bilo bi pretjerano. No, bez obzira na razloge izraelskog premijera, povlačenje je bilo korak u pravom smjeru jer omogućava utemeljenje palestinske države. Palestinsko je vodstvo zabrinuto zbog promjene u Izraelu. Premijer Ahmed Kureia je izjavio kako se nada da će na izraelskim izborima pobijediti netko tko će željeti mir i pregovore s Palestincima. No, šef palestinskog pregovaračkog tima Sajeb Erakat je pesimističan:

«Sada ćemo u Izraelu doživjeti utrku za Sharonovo mjesto. Bojim se da će ti ljudi zastupati tvrdu liniju, a to znači više židovskih naselja, više zaštitnih zidova, više palestinske krvi, više napada.»

Istovremeno na očigled slabi vlast palestinskog predsjednika Mahmuda Abbasa, koji više ni ne pokušava ostvariti svoj nekadašnji cilj: razoružavanje militantnih skupina. Na palestinskim parlamentarnim izborima 25. siječnja predviđa se znatni uspjeh radikalnog islamskog Hamasa. Ta je ekstremistička skupina već komentirala da Bliski istok bez Sharona očekuje bolja budućnost jer je on bio odgovoran za dugogodišnji terorizam nad Palestincima.

Politika ne smije ovisiti od osobe

Što se tiče sudbine mirovnog procesa, pesimističan je i George Mitchell, bivši američki senator koji je sudjelovao u mirovnoj misiji na Bliskom istoku:

«U mirovnom procesu bilo je malo pomaka, a i oni su dolazili od Sharona osobno s jedne i palestinskog predsjednika Abbasa s druge strane. Što je veća neizvjesnost, veća je i nestabilnost. A mislim da onda slijedi više nasilja jer ljudi ne vide politička sredstva za postizanje ciljeva.»

S tim ocjenama slažu se i drugi američki stručnjaci za Bliski istok. No, George Mitchell upozorava da se ne smije previše važnosti pridavati osobama:

«Ovo je sigurno udarac jer su se Predsjednik i Sharon dobro slagali. Ali, američka politika ne ovisi od jedne osobe, posebno ne u demokratskim društvima. Mi poštujemo pravo Izraela na izbor političkog vodstva prema vlastitim zakonima.»

  • Datum 10.01.2006
  • Autor Andrea Jung-Grimm
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZEp
  • Datum 10.01.2006
  • Autor Andrea Jung-Grimm
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZEp