1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Iznutricama do održive poljoprivrede

Koliko mesa jedemo? Puno previše, pokazuje jedna studija. Potrošnja raste, a s njom i uvijek novi rizici za ljude, životinje i okoliš.

Svjetsko stanovništvo se u posljednjih 50 godina udvostručilo. Konzumacija mesa utrostručila. To je trend s opasnim učinkom jer uzrokuje glad, siromaštvo, promjene klime i izumiranje životinjskih i biljnih vrsta, tvrdi Svjetska organizacija za prehranu (FAO).

Nijemci su 2016. po glavi stanovnika konzumirali 59 kilograma mesa. To je nešto manje nego prethodne godine, ali je ova količina posljednjih desetak godina više–manje ista. Dakle ne smanjuje se usprkos brojnim kampanjama koje pokazuju štetnost mesa. Njemačko društvo za prehranu preporuča najviše pola od te količine. No društvena atmosfera za mesojede je ipak sve nepovoljnija. Društvo je podijeljeno. Protivnici konzumacije mesa su sve glasniji što je djelomice zasluga i tzv. Mesnog atlasa kojeg od 2012. svake godine izdaje Zaklada Heinricha Bölla (bliska stranci Zeleni), Savez za zaštitu okoliša i prirode (BUND) te njemačko izdanje tjednika Le Monde diplomatique. Cilj ove publikacije je širenje svijesti o boljoj kvaliteti prehrane i odnosu prema životinjama i pozadini industrijske obrade mesa.

Konzumacija mesa pospješuje klimatske promjene

Schweiz Metzgete - Öffentliche Schlachtung (picture alliance/Keystone(C. Merz)

Koju životinju pomaziti a koju ubiti?

„Niti jedna druga namirnica ne zahtjeva toliko prostora kao meso i mlijeko", stoji u najnovijem Atlasu. Iako je samo 17 posto kalorija u ljudskoj prehrani životinjskog porijekla, one zauzimaju 77 posto komercijalno iskorištene zemlje. Posljedica ovakvog nerazmjera su monokulture (npr. soja za stočnu prehranu), prekomjerna upotreba gnojiva i pesticida što opet za sobom povlači izumiranje vrsta, bolesti kod lokalnog stanovništva. Konzumacija mesa ima i dalekosežne posljedice na globalno zatopljenje. Prašume se krče kako bi se dobila površina za uzgajanje monokultura za stočnu prehranu. Time se gube dragocjeni prirodni spremnici ugljika. Kako ističe Christine Chemitz iz Zaklade Heinricha Bölla, industrijska proizvodnja mesa je i socijalno štetna jer ugrožava egzistenciju mnogih malih stočara diljem svijeta. Tako konzumacija mesa indirektno ugrožava socijalne ciljeve Ujedinjenih naroda o smanjenju siromaštva do 2030.

Marketingom do bolje prehrane

Prof. Achim Spiller sa Sveučilišta u Göttingenu, koji se bavi edukativnim metodama koje vode ka smanjenju konzumacije mesa, kritizira državu da premalo ulaže u ovu vrstu edukacije. Dvije trećine potrošača nisu svjesne povezanosti konzumacije mesa i klimatskih promjena. Postoje mnoge metode kojima bi se dugoročno mogla smanjiti potrošnja mesa: od etiketa koje daju točne podatke o porijeklu i količini ugljičnog dioksida koji je nastao proizvodnjom određene namirnice preko uvođenja više vegetarijanskih obroka u kantine pa sve do porcija koje sadrže manje mesa, ali je zato npr. desert besplatan.

Kad već jedemo, jedimo sve

Deutschland BdT Milchbauer Steffen Hinrichs (picture-alliance/dpa/I. Wagner)

Ako jedemo manje mesa, hoće li kravama biti bolje?

I još jedna metoda bi mogla pridonijeti svjesnijem odnosu prema mesu. Nekada se, kažu često stariji, ništa od životinje nije bacalo i najveći dio životinje je završavao na tanjuru. Danas se kokošje noge ili svinjske glave izvoze u Afriku i Aziju, a u europskim trgovinama završava samo čisti mišić. Neki poznati kuhari su počeli kuhati po sloganu: „od njuške do repa": želuci, mozgovi, bubrezi i pluća ne moraju pod svaku cijenu završiti u psećoj hrani.

No uskoro bi klanju mogao doći kraj. Sve su uspješniji pokusi „uzgajanja" mesa u laboratoriju. istodobno, paleta vegetarijanskih proizvoda se neumoljivo širi. Police s vegetarijanskim namirnicama mogu se pronaći i tamo gdje ih još nitko ne bi očekivao do prije nekoliko godina.

I politika polako čini neke pomake. Još 2007. je donesen zakon po kojem se obradiva površina vraća prirodi. Voćari u međuvremenu u svojim voćnjacima drže životinje koje ovdje rastu pod uvjetima koji su prikladniji njihovoj vrsti. „Vlada bi još ove godine trebala postaviti smjernice za održivu promjenu svijesti kada je u pitanju uzgoj životinja za prehranu", kaže Hubert Weiger iz BUND-a.

Preporuka uredništva