1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Iznenađenje i oduševljenje – izbor i put Benedikta XVI.

Danas se navršava točno godinu dana od izbora njemačkog kardinala Josepha Ratzingera za papu Benedikta XVI. U kratko vrijeme on je počeo mijenjati sliku Katoličke crkve.

Papin blagoslov urbi et orbi na Uskrs

Papin blagoslov "urbi et orbi" na Uskrs

Iako je Ratzinger preko 20 godina bio jedan od najbližih, ako ne i najbliži suradnik svoga poljskog prethodnika vijest o njegovom izboru izazvala je podijeljene reakcije: jedni su bili oduševljeni, a drugi, osobito većina Benediktovih zemljaka u Njemačkoj, blago rečeno, iznenađeni.

Njemačko iznenađenje

U Njemačkoj se na vijest iz Rima reagiralo ne baš pozitivno: Joseph Ratzinger u svojoj je domovini imao ugled glavnog dogmatičara u Vatikanu, ugled čovjeka koji po svaku cijenu sprječava reforme u sjedištu Katoličke crkve. Izbor Ratzingera u većini skeptične Njemačke bio je definitivni dokaz da Katolička crkva ide «u desno», da se distancira od moderne i preuzima fundamentalističke obrise. Slične reakcije su stigle i iz susjednih zemalja. Jedne su švicarske novine napisale kako je «Ratzinger produžena ruka srednjeg vijeka» koja će «za sve vijeke vjekova zabetonirati Drugi vatikanski koncil». No, već su prve izjave novoga Pape iznenadile kritičare: Benedikt je rekao da služiti «s jednostavnošću i spremnošću apsolutne vjernosti i predanosti Bogu». Odlučujuća riječ na startu bila je: kontinuitet. A za Ratzingera kontinuitet znači dijalog s drugim vjerama i pravcima: protestantima, katoličkim tradicionalistima, židovima i muslimanima. Papa smatra da su židovstvo i kršćanstvo «teologije jednog saveza», a ne dvije odvojene teologije. Ne čudi da je tijekom posjeta jednoj sinagogi u Kölnu prošle godine izjavio: «I u ovoj prigodi želim ponoviti kako svom snagom namjeravam popraviti prijateljstvo s židovskim narodom, na čemu je odlučujuće korake već napravio Ivan Pavao II. Raniji grozni događaji moraju probuditi savjest kako bi se sukobi okončali i upozoriti na nužnost mira.»

«Jedan Bog»

Slična teološka stajališta Benedikt nema kada se radi o islamu. On je, što se tiče te religije, ponovio stavove Drugog vatikanskog koncila po kojima se i muslimani mole «jednome Bogu». U sporu oko karikatura proroka Muhameda izrazio je razumijevanje za mirne proteste. «Vjernici ne smiju postati ciljem provokacija koje vrijeđaju njihove religiozne osjećaje» rekao je papa, ali je i dodao kako se «netolerancija i nasilje nikada ne mogu opravdati kao reakcija na uvrede.

Katoličko-pravoslavni savez?

U pogledu unutarkršćanskog dijaloga papa Ratzinger ekumenu doživljava kao zajednicu svih krštenih. On je principijelno skeptičan glede ekumenske politike koja se zalaže za što brže približavanje katolika i luteranaca i njihovu zajedničku pričest. Za razliku od svoga prethodnika, sadašnji papa propagira samo duhovnu ekumenu, ekumenu molitve. Takvim se pozicijama Benedikt XVI. udaljava od protestanata, a približava tradiciji pravoslavaca. U više je navrata izraženo međusobno poštovanje između pape i pravoslavnih crkvenih velikodostojnika. Papa čak govori o «obnovljenom bratstvu među pastirima Božjeg stada».

«Društvo užit(a)ka»

Na drugoj strani njemački papa odbacuje sve što je vezano uz takozvano «društvo užit(a)ka», mržnje prema strancima, smrtnu kaznu, pobačaj, embrionalna istraživanja, aktivnu eutanaziju i rat. Tako je u svojoj uskrsnoj poruci, prije tri dana, zatražio prekid nasilja u Iraku: «Neka u Iraku konačno mir pobijedi tragično nasilje koje i dalje bez sažaljenja otima ljudske živote.» Sukobljene strane na Bliskom istoku bodri na trajan dijalog: «Međunarodna zajednica koja potvrđuje pravo postojanja izraelske države u miru neka pomogne palestinskom narodu koji živi u jadu i bijedu da prevlada to stanje i izgradi svoju vlastitu budućnost – u jednoj stvarnoj i vlastitoj državi.»

«Božji putevi nisu udobni»

Jedan od glavnih težišta Benediktova rada je «unutarnje obraćenje», vraćanje temeljnim vrednotama vjere. Zato želi reformirati kuriju, a odabcuje i pretjerani luksuz. On je ionako skroman. Sjetimo se samo njegovih riječi nakon izbora za papu: «Božji putevi nisu udobni. Ali, mi ionako nismo stvoreni za udobnost, već za ono veliko, za ono dobro».

  • Datum 19.04.2006
  • Autor Alexander Kissler
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZDs
  • Datum 19.04.2006
  • Autor Alexander Kissler
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZDs